Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila, manjina, i ranjive skupine 

Hrvatskoj nedostaje radnika, a posljednjih godina sve ih je više iz inozemstva. U 2023. godini izdano je ukupno 172.499 boravišnih i radnih dozvola, što je povećanje od 39% u odnosu na 2022. godinu.[1] Osim radnika imigranata iz tradicionalnih zemalja podrijetla kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo, sve veći broj pristiže iz udaljenijih zemalja, uključujući Nepal, Filipine, Indiju, Bangladeš, Uzbekistan i Egipat.

Međutim, trenutne politike uključivanja ne odražavaju na odgovarajući način ovaj trend. Strani radnici u Hrvatskoj suočavaju se sa značajnim izazovima zbog jezičnih barijera i zabluda o zakonskim propisima. Na primjer, mnogi pogrešno vide svoje boravišne i radne dozvole kao ugovore o radu. Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske – neovisna povjerenica koju imenuje Hrvatski sabor za promicanje i zaštitu ljudskih prava, suzbijanje diskriminacije i prijavu nepravilnosti prema Zakonu o zaštiti zviždača – dokumentirala je brojna kršenja prava vezana uz uvjete zapošljavanja stranaca. Kako bi im se obratila, pučka pravobraniteljica, trenutno Tena Šimonović Einwalter, objavila je online dokument na hrvatskom i još 11 jezika koje najčešće govore radnici iz udaljenijih trećih zemalja: „Informacije za (strane) radnike – Kako zaštititi svoja prava na radnom mjestu“ .[2] [3] I 2023. godine Grad Zagreb organizirao je besplatni tečaj hrvatskog jezika u sklopu provedbe Akcijskog plana za provedbu Povelje o integraciji gradova.[4] Međutim, na tečaju je bilo ograničeno mjesto zbog financijskih ograničenja. Potražnja je također bila velika jer nije bilo dostupnih tečajeva na nacionalnoj razini. U 2024. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje sufinancirao je tečajeve jezika za određene skupine uvođenjem programa „Vaučer za učenje hrvatskog jezika“, no time su bile isključene osobe pod međunarodnom zaštitom.[5]

Ukupno gledajući, dakle, razina uključenosti migranata i tražitelja azila u Hrvatskoj je loša, poručuju iz NSG-a. Krajem 2023. Hrvatska je, zajedno sa još sedam zemalja, dobila upozorenje Europske komisije zbog nepotpune provedbe Direktive o sezonskim radnicima. U Hrvatskoj postupak za dobivanje dugotrajnog boravka može trajati dvije godine, a ponekad i duže. To daleko premašuje zakonski uvjet od 60 dana.

U 2023. godini Hrvatska je odobrila azil za 50 osoba, a supsidijarnu zaštitu za dvije osobe. Ova brojka je u oštrom kontrastu s 68.114 osoba koje su te godine zatražile međunarodnu zaštitu u zemlji. Osim toga, 897 osoba vraćeno je u Hrvatsku iz drugih zemalja EU-a po dublinskom postupku.[6] Štoviše, Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu tijekom 2023. godine naišlo je na kritike zbog nehigijenskih i prenapučenih uvjeta, na što je ukazala YouTube snimka tražitelja azila, a potvrdile su i kontrole po nalogu pučke pravobraniteljice. Problemi su uključivali višak kapaciteta i nedovoljan broj osoblja za održavanje. Ti čimbenici doveli su do nehigijenskih uvjeta i zdravstvenih rizika poput šuge i stjenica, što je utjecalo i na štićenike i na njegovatelje.[7] Osim toga, Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu patilo je od kritičnog nedostatka liječnika i zdravstvenih radnika između svibnja i kolovoza 2023., kada su usluge Médecins du Monde bile prekinute. Manjak je uzrokovan kašnjenjem financiranja za projekte Fonda EU za azil i migracije (AMIF) kojima upravljaju Hrvatski Crveni križ i Médecins du Monde, jedine organizacije koje pružaju usluge u prihvatilištu. Ovaj prekid pogoršao je ionako teške uvjete, ozbiljno utječući na zdravlje i dobrobit stanovnika.

[1] Ministarstvo unutarnjih poslova (2024.), Statistika izdanih boravišnih i radnih dozvola za god.

2023: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

[2] Pučka pravobraniteljica (2024.) Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2024/05/Izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2023._-1.pdf

[3] Pučka pravobraniteljica (2023), Informacije za (strane) radnike - Kako zaštititi svoja prava na

radno mjesto?: https://www.ombudsman.hr/hr/informacije-za-strane-radnike-kako-zastititi-svoja-prava-na-radnom-mjestu/

[4] Integriranje gradova (2024.), Eurocities Povelja o integraciji gradova: https://integratingcities.eu/charter/

[5] Hrvatski posao (2024), Vaučer za učenje hrvatskog jezika: https://vauceri.hzz.hr/en/

[6] Ministarstvo unutarnjih poslova (2023), Statistički pokazatelji tražitelja međunarodne zaštite do

31. prosinca 2023.: https://mup.gov.hr/pristup-informacijama-16/statistika-228/statistika-trazitelji-medjunarodne-zastite/283234

[7] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2024/05/Izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2023._-1.pdf

Adekvatne plaće 

Nakon značajnog rasta nominalnih i realnih plaća u Hrvatskoj početkom 2023., tempo je usporio do kraja godine. Jednokratno povećanje plaća javnih i državnih službenika u srpnju 2023. ubrzalo je rast plaća u javnom sektoru, ali je usporilo rast plaća u privatnom sektoru.[1] U drugoj polovici 2023. prosječne bruto plaće u Hrvatskoj nominalno su porasle za oko 4,7%, respektivno, uz manja povećanja u (realnim) vrijednostima prilagođenim inflaciji od 1,7%.[2] U prvom kvartalu 2024. prosječne bruto plaće nominalno su porasle za 6% u odnosu na prethodni kvartal. Jaz između nominalnog i realnog rasta plaća nastao je usred značajne inflacije u robama i uslugama kao što su hrana i bezalkoholna pića, restorani i hoteli te zdravstvo. Povećani troškovi u ovim bitnim kategorijama nesrazmjerno pogađaju kućanstva s nižim prihodima.

Rast plaća varirao je prema sektoru, prema NSG-u. Dok su srednje neto i bruto plaće nominalno porasle za 12,9% odnosno 13,6%, na rast realnih plaća snažno je utjecala inflacija. Najveći rast cijena bilježe sektori kao što su hrana i bezalkoholna pića (8,8% rast), restorani i hoteli (12%), zdravlje (6,2%), te rekreacija i kultura (5,9%). Što se tiče raspodjele plaća, u sektoru proizvodnje odjeće nominalno su plaće smanjene za 1,7%, što predstavlja značajan realni pad plaća. Ostali sektori s niskim plaćama, poput proizvodnje tekstila, proizvodnje kožne galanterije, obrade drva, proizvodnje namještaja i osobnih usluga (npr. kemijsko čišćenje, frizerski saloni), doživjeli su skroman nominalni rast plaća u rasponu od 2,5% do 4,9%, što je palo ispod stope inflacije, što dovodi do realnog pada plaća. 

Osim navedenih djelatnosti, u svim ostalim gdje je zabilježen nominalni pad plaća, prosječna bruto plaća i dalje je iznad 2000 eura mjesečno, što je značajno iznad hrvatskog prosjeka.[3] U 2023. godini prag rizika od siromaštva bio je godišnji prihod od 5.924 eura za samca i 12.440 eura za kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece. Stopa rizika od siromaštva zaposlenih u Hrvatskoj porasla je na 6,2% 2023. sa 4,7% 2022., iako NSG očekuje da će se to smanjiti početkom 2024. nakon povećanja minimalne plaće.[4]

U 2024. godini minimalna bruto mjesečna plaća u Hrvatskoj porasla je za 140 eura u odnosu na 2023., čime se više uskladila sa standardima EU-a za pravedne minimalne plaće kako je definirano Direktivom o primjerenim minimalnim plaćama.[5] Ostale zakonske izmjene početkom 2024. godine uključivale su izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak kojima je povećan odbitak na plaću i podignut cenzus poreza na dohodak, što je rezultiralo blagim povećanjem neto primanja. Međutim, NSG upozorava da bi te promjene mogle smanjiti državne prihode od poreza na dohodak, potencijalno nagrizajući socijalne usluge.[6]  Početkom 2024. velike promjene u javnom i državnom sektoru uključivale su novi Zakon o plaćama koji pojednostavljuje sustav dijeljenjem 245.000 radnika u 16 platnih razreda i uvođenjem dodataka prema učinku do 30%. Međutim, izražena je zabrinutost zbog skraćenog zakonodavnog postupka i ograničenog javnog savjetovanja, budući da su se ključni elementi provodili kroz uredbe i propise.

[1] Hrvatska narodna banka (2023), Makroekonomska kretanja i prognoze

razvoja i predviđanja): https://www.hnb.hr/c/document_library/get_file?uuid=430396a0-6e21-0217-1e91-041409d7d0be&groupId=20182&p_auth=OKzZVokR

[2] Državni zavod za statistiku (2024.), Prosječne mjesečne neto i bruto plaće osoba

Zaposleni, po obračunskim razdobljima, 2023., Zagreb: https://podaci.dzs.hr/2023/en/58126

[3] Državni zavod za statistiku (2024.), Prosječne mjesečne neto i bruto plaće osoba

u plaćenom radnom odnosu za ožujak 2024.: https://podaci.dzs.hr/2024/en/76882

[4] Eurostat (2024.), Stopa zaposlenih u riziku od siromaštva: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tesov110/default/table?lang=en

[5] Narodne novine br. 125/2023 (2023), Uredba o visini minimalne plaće za 2024. godinu: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_125_1740.html

[6] Narodne novine br. 114/2023 (2023), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_114_1609.html

Kućište

Hrvatsko tržište nekretnina i dalje predstavlja značajne izazove, poručuju iz NSG-a. To posebno pogađa ranjive demografske skupine kao što su mladi, prekarni radnici, umirovljenici, osobe s invaliditetom, tražitelji međunarodne zaštite, strani radnici i pripadnici romske manjine. Vlada je u travnju 2023. objavila Nacionalni plan stambene politike do 2030., čiji je cilj rješavanje pitanja kao što su pristupačno stanovanje i visoki troškovi režija. No i dalje postoji zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u izradi plana. Osim toga, ne konzultiraju se organizacije civilnog društva i lokalne samouprave, koje su ključne za učinkovitu provedbu plana. U trenutku izrade izvješća Nacionalni plan još uvijek nije dovršen. U drugoj polovici 2023. prosječna cijena četvornog metra novih stanova u Hrvatskoj porasla je na 2278 eura, što je povećanje od 4% u odnosu na 2022.[1] Priuštivost je pala, s prosječnim primateljima koji su trebali gotovo dva mjeseca rada da kupe jedan kvadratni metar. Visoke cijene nekretnina i neregulirani najam otežavaju mladim ljudima kupnju domova. U 2023. stopa rizika od siromaštva među najmoprimcima porasla je na 31,7%, što je povećanje od 5,5 postotnih bodova u odnosu na 2022., uglavnom zbog sve visokih troškova najma, pogoršanih mnogim neformalnim ugovorima o najmu koji ostavljaju najmoprimce nezaštićene. Nasuprot tome, stopa rizika od siromaštva među vlasnicima stanova porasla je za samo 1,1 postotni bod na 18,9%.[2] Hrvatski program subvencioniranja stambenih kredita za 2023., osmišljen kao pomoć pri otplati hipoteka, naišao je na kritike, uglavnom zato što javna sredstva usmjerava privatnim bankama: dosad je vraćeno 187 milijuna eura kredita građanima.[3] Program potiče i zaduživanje, a dostupan je samo onima s utvrđenom kreditnom poviješću, napominje pučka pravobraniteljica.[4] Štoviše, nepostojanje poreza na nekretnine u Hrvatskoj potiče bogate građane da ulažu u nekretnine kao način izbjegavanja utjecaja gospodarskih fluktuacija, što pridonosi visokim stopama slobodnih radnih mjesta i prenapuhanim cijenama kupnje i najma. Oko 50.000 stanova u Zagrebu je neiskorišteno, a niska paušalna stopa poreza potiče kratkoročni najam, posebice u turizmu.

Od 7.229 državnih stanova, njih 1.373 do prosinca 2023. godine bila su prazna i zahtijevala su značajna ulaganja da bi postali useljivi, navodi pučka pravobraniteljica. U 2023. godini prodana su 23 državna stana, a nije bilo raspisanih natječaja za najam.[5] Osim toga, socijalnom stanovanju se ne posvećuje sustavna pažnja, posebno za skupine u ranjivim situacijama kao što su beskućnici i žrtve obiteljskog nasilja. Propisi su fragmentirani, što otežava procjenu i sveobuhvatno rješavanje problema. Štoviše, politike socijalnog stanovanja uvelike se razlikuju među lokalnim i regionalnim vlastima, što dovodi do značajnih teritorijalnih razlika. Program stambenog zbrinjavanja u gradovima Petrinji, Glini i Sisku zatvorio je sva kontejnerska naselja za one koji su ostali bez krova nad glavom nakon potresa 2020. godine, preselivši više od 1000 ljudi u prikladnije stambene objekte. Program je potrošio 13,1 milijun eura na najam i privremeni smještaj za više od 2000 pogođenih osoba. Naposljetku, uvjeti stanovanja za strane radnike u Hrvatskoj i dalje su neadekvatni. Mnogi žive u nestandardnim stanovima ili kontejnerskim naseljima u blizini svojih radnih mjesta. Predložene izmjene i dopune Zakona o strancima imaju za cilj poboljšati te uvjete, ali i dalje postoji zabrinutost oko provedbe zbog nedovoljnih kapaciteta državnog inspektorata.[6]

Dobra praksa

Pravobraniteljica pohvaljuje suradnju Državnih nekretnina (društvo u državnom vlasništvu koje upravlja nekretninama) i Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Inicijativa daje jednokratnu financijsku pomoć za pokrivanje režija kada građani slabijeg imovinskog stanja to nisu u mogućnosti.[7]

Iskorijenjivanje siromaštva

Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj porasla je sa 18% u 2022. na 19,3% u 2023., dok je prosjek EU-a za 2023. bio 21,4%.[8] [9] Stopa među djecom blago je porasla, a visoka je za jednoroditeljske obitelji (24,4%) i starije osobe (34,8%), posebice one koje žive same (59,9%). Među starijima od 65 godina žene su bile više pogođene od muškaraca.[10] Prosječna neto mirovina bila je 13 % viša u ožujku 2024. nego u svibnju 2023., ali je medijan neto mirovine bio niži, ostavljajući mnoge umirovljenike ispod granice siromaštva. Kako bi dopunili svoje prihode, oko 28 735 umirovljenika radilo je s nepunim radnim vremenom od travnja 2024. Vlada je također osigurala višestruke jednokratne novčane naknade tijekom 2023. kako bi ublažila rastuće troškove života, učinkovito pretvarajući te isplate u ponavljajuću potporu za umirovljenike.[11] Potkraj travnja 2024. samo je 17,6% registriranih nezaposlenih primalo naknadu za nezaposlene.[12] Međutim, maksimalna naknada za nezaposlene trenutačno ostavlja primatelje ispod granice siromaštva. U svom godišnjem izvješću za 2023. godinu pravobraniteljica je istaknula da se osnovica za izračun minimalne socijalne naknade u Hrvatskoj nije usklađivala gotovo dvije godine te nije pratila rast troškova života. Također je izrazila zabrinutost zbog pada pokrivenosti siromašnih ovim naknadama i preporučila analizu sve manjeg broja korisnika koji primaju minimalnu naknadu.[13] Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnici zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj mogu biti dužni odraditi 60 do 90 sati neplaćenog društveno korisnog rada mjesečno kako bi zadržali svoje naknade. NSG to kritizira kao prisilni rad koji korisnicima uskraćuje osnovna radna prava. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Centar za mirovne studije osporili su ustavnost ove mjere u prosincu 2023. godine.[14] Jedna pozitivna promjena koja je stupila na snagu u srpnju 2023. je ukidanje prakse upisa potraživanja na nekretninama korisnika naknada kao osiguranja od neopravdanih isplata. Međutim, sporo vrijeme obrade zbog nedostatka osoblja i dalje opterećuje sustav. To je uzrokovalo značajna kašnjenja u rješavanju zahtjeva korisnika, posebice za hitna odobrenja naknada, kako je navedeno u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice.[15]

Međutim, prema NSG-u, pokazatelji koji se temelje na dohotku, kao što je stopa rizika od siromaštva, ne prikazuju u potpunosti životne uvjete, koji to ističe kao razlog za zabrinutost. Pokazatelji materijalne deprivacije otkrivaju da 41,4% kućanstava ne može pokriti neočekivane troškove, a 39,4% ne može si priuštiti tjedni godišnji odmor izvan doma. Beskućništvo je još jedan kritičan problem. Vlada procjenjuje da je između 400 i 500 ljudi beskućnik, ali to je u oštroj suprotnosti s procjenom Hrvatske mreže za beskućnike od 2000. Nejednakost utječe na politiku i čimbenik je nepostojanja nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva i nedovoljne dostupnosti skloništa. Kriminalizacija skitnje i prosjačenja pogoršava probleme koji produbljuju stigmu i pogoršavaju marginalizaciju, dok birokratske prepreke beskućnicima otežavaju pristup uslugama socijalne skrbi i zdravstvene skrbi, uključujući osnovno zdravstveno osiguranje.[16] [17] [18]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

Kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj padaju, a pritužbi pučkoj pravobraniteljici poraslo je 54% u posljednjih pet godina. U 2023. mnogi su se građani borili s pristupom zdravstvenoj skrbi zbog nedostupnosti usluga, nedostatka liječnika, nedostatka informacija, administrativnih prepreka ili sporog sustava koji ne zadovoljava potrebe pacijenata.[19] Obveznim zdravstvenim osiguranjem teoretski je obuhvaćeno cijelo stanovništvo Hrvatske: zaposleni solidarnim neizravnim doprinosom na bruto plaću doprinose zdravstvenim fondovima za sve u društvu, a izuzeća za ekonomski neaktivne pojedince i ranjive skupine financiraju se transferima državnog proračuna. Međutim, NSG ističe značajne praktične poteškoće za građane. U 2023. godini prosječno je bilo osigurano 4.107.750 osoba u sustavu, izvijestio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).[20] Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u travnju 2023. nezaposleni osiguranici morali su se svaka tri mjeseca javljati HZZO-u radi potvrde radnog statusa.[21] Zbog toga je gotovo 106.000 ljudi izgubilo pokriće u srpnju (krajnji datum) zbog nepridržavanja.[22] NSG ova pravila smatra diskriminirajućima. Slične kritike potaknule su pučku pravobraniteljicu da zatraži ocjenu ustavnosti. Zapravo, mnogi se ljudi ne mogu osobno prijaviti zbog invaliditeta, zdravstvenih ili financijskih ograničenja, a zakon ne predviđa iznimke. Iako je HZZO obećao iznimke za ozbiljne zdravstvene probleme, to nije zakonski propisano, pa postoji rizik od proizvoljnih odluka službenika.

Većina pružatelja zdravstvenih usluga u Hrvatskoj i dalje je u javnom vlasništvu, no broj privatnih pružatelja usluga raste. Javni sustav suočava se sa značajnim kadrovskim problemima, posebice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osjetan je nedostatak kadra u obiteljskoj medicini, zdravstvenoj zaštiti djece predškolske dobi, zdravstvenoj zaštiti žena i dentalnoj medicini. Sve starija radna snaga hrvatskog zdravstvenog sustava kritičan je problem, budući da je 16% liječnika starije od 60 godina, a 4% su umirovljenici koji rade na pola radnog vremena. Osim toga, Hrvatsku je u 2023. napustilo 147 liječnika.[23] Nedostatak medicinskog osoblja pridonosi dugim listama čekanja na dijagnostičke i terapijske postupke, što utječe na dostupnost zdravstvene zaštite i pravovremeno liječenje. Unatoč ovim izazovima, nitko nije osnovan za praćenje ljudskih resursa u zdravstvu, a posljednji strateški plan istekao je 2020. Ministarstvo zdravstva je 2023. najavilo reformu smanjenja čekanja do kraja godine angažiranjem vanjskih suradnika, otvaranjem dodatnih ambulanti u poslijepodne i subotom, te povećanje raspoloživosti termina.[24] Međutim, NSG izvještava da čak i kada bi se ovaj cilj ispunio, sustav bi i dalje bio neadekvatan. Nestašica posebno pogađa ruralna područja, što komplicira pristup zdravstvenoj skrbi. Od 2016. nekim je liječnicima dopušteno raditi iu javnoj i u privatnoj praksi, no NSG to kritizira kao štetno: pacijenti se suočavaju s dugim čekanjima u javnom sektoru zbog nedostatka osoblja, pa često moraju plaćati privatno liječenje.

Stopa smrtnosti od raka u Hrvatskoj viša je od prosjeka EU, iako je stopa incidencije raka izjednačena s ostatkom EU. Ta se razlika pripisuje neadekvatnom pristupu zdravstvenoj skrbi, nedostatku zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju, ograničenim kapacitetima za liječenje, lošoj koordinaciji skrbi, nedostatku kreveta za palijativnu skrb i kašnjenjima u provedbi Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi (2023.-2026.). Službe za mentalno zdravlje u zajednici nedovoljno su razvijene, osobito izvan velikih gradova poput Zagreba. Primjetan je manjak psihijatara i nedovoljan smještaj za hospitalizaciju i dnevnu skrb, dok je odgođena provedba akcijskih planova navedenih u Strateškom okviru za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. godine. Istraživanje projekta PROTECT – Testiranje 5C okvira pozitivnog razvoja mladih: tradicionalna i digitalna mobilna procjena – ističe alarmantne stope mentalnih problema među hrvatskim srednjoškolcima, uključujući stres, depresiju, au nekim slučajevima i razmišljanje o samoozljeđivanju ili samoubojstvo.[25]

[1] Državni zavod za statistiku (2024.), Cijene prodanih novih stanova, drugo polugodište

2023: https://podaci.dzs.hr/2023/en/58618

[2] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti 2023.:

https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[3] Agencija za promet i posredovanje u prometu nekretnina (2023), Put do subvencioniranja

stambeni krediti: https://apn.hr/subvencionirani-stambeni-krediti/put-do-kredita

[4] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[5] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[6] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[7] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[8] Eurostat (2023), Životni uvjeti u Europi - siromaštvo i socijalna isključenost: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Living_conditions_in_Europe_-_poverty_and_social_exclusion&oldid=584082

[9] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[10] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[11] Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (2024.) Statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/listalice/mediji/2024/3-2024-travanj-2024/index.html  

[12] Hrvatski zavod za zapošljavanje (2024.) Mjesečni statistički bilten, godina XXXVII./2024., br. 4: https://www.hzz.hr/app/uploads/2024/02/HZZ-bilten-04_2024.pdf

[13] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[14] CMS (2023), Tiskovna konferencija: Zakon o socijalnoj skrbi grubo krši Ustav

Republika Hrvatska i međunarodni ugovori): https://www.cms.hr/hr/prekarni-rad-i-nezaposlenost/konferencija-za-medije-zakon-o-socijalnoj-skrbi-grubo-krsi-ustav-rh-i-medunarodne-ugovore

[15] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[16] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[17] HMB (2024) Hrvatska mreža beskućnika: https://beskucnici.info/ . Podaci se mogu pronaći listanjem stranice.

[18] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[19] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[20] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2024.), Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2023. godinu: https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202023.%20godinu_1.pdf

[21] Narodne novine br. 33 (2023), Izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_33_583.html

[22] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2024.), Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2023. godinu: https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202023.%20godinu_1.pdf

[23] Digitalni atlas hrvatske medicine (2024): Liječnici u inozemstvu  https://atlas.hlk.hr/atlas/

[24] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[25] Varaždinska županija (2024.), Predstavljeni rezultati istraživanja projekta PROTECT: Simptomi suicidalnosti u porastu među mladima: https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/predstavljeni-rezultati-istrazivanja-projekta-p-r-o-t-e-c-t-medu-mladima-rastu-simptomi-suicidalnosti.html

Omogućiti prostor za organizacije civilnog društva 

CIVICUS Monitor klasificira hrvatski građanski prostor kao "Suženi", status nepromijenjen od 2018.[1] Ova klasifikacija ukazuje na to da, iako pojedinci i organizacije civilnog društva mogu ostvariti svoja prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, ta prava se često krše uznemiravanjem, uhićenjima ili napadima na kritičare onih koji su na vlasti, kao i prekomjernim sila tijekom prosvjeda i politički pritisak na medije.

Hrvatska se suočava sa značajnim izazovima u stvaranju poticajnog okvira za civilno društvo. Njegov institucionalni okvir bio je nefunkcionalan gotovo cijelo desetljeće i nastavlja propadati, prema NSG-u. Najhitnije pitanje je izostanak napretka u donošenju novog Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2023.-2030.[2] Ovo je ključni politički dokument za civilno društvo i trebao je zamijeniti prethodnu Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Savjet za razvoj civilnog društva, glavno savjetodavno tijelo za suradnju državnih tijela i civilnog društva, nije uspostavio smislenu suradnju. Nakon novih izbora za Vijeće u srpnju 2023., ono je održalo samo dvije sjednice, navodi NSG.

Organizacije civilnog društva nastavile su se boriti s pristupom sredstvima Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) zbog pretjeranih administrativnih zahtjeva koje uglavnom stvaraju hrvatske institucije odgovorne za upravljanje fondovima EU te neadekvatnog planiranja poziva za dostavu prijedloga i natječaja. Do svibnja 2024. godine objavljeno je samo 10 poziva. ESF+ primarno podupire organizacije koje pružaju socijalne usluge, a nijedan nacionalni poziv nije namijenjen zastupničkim skupinama koje se fokusiraju na upravljanje, ljudska prava, vladavinu prava, korupciju ili transparentnost. Još uvijek nedostaju nacionalna sredstva za programe ljudskih prava, posebice za nadzor, istraživanje i aktivnosti zagovaranja. Mali broj poziva bavi se hitnim društvenim izazovima, prema NSG-u, a financiranje kratkoročnih projekata i dalje ugrožava održivost rada organizacija civilnog društva (OCD). U studenom 2023. godine predstavnici Zelenog foruma sastali su se s Hrvatskim fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Vladinim Uredom za udruge. Razgovarali su o izazovima financiranja, sudjelovanju u sektorskim analizama i pitanjima sufinanciranja projekata koji se financiraju iz programa LIFE, instrumenta EU-a za financiranje okoliša i klimatskih mjera.[3]

Sloboda okupljanja već je nekoliko godina ograničena efektivnim zatvaranjem građanskog prostora u Hrvatskoj. Markov trg u Zagrebu, na kojem su sjedišta Vlade, Sabora i Ustavnog suda, od listopada 2020. gotovo je u potpunosti ograđen od javnosti nakon napada na vladine snage sigurnosti. To je dovelo do izmjene Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provedbi njihove zaštite i osiguranja. Kao odgovor, organizacije civilnog društva predvođene Gongom – istaknutim psom čuvarom – pozvale su na ponovno otvaranje trga.[4] Gong je kasnije podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu u srpnju 2023., koji je odbijen u siječnju 2024.

Tijekom 2023. i 2024. godine organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, posebice Gong, bile su suočene s pojačanim nadzorom i kritikama Vlade premijera Andreja Plenkovića. Gong je optužen za političku pristranost i manipulaciju od strane vladinih dužnosnika i članova vladajuće stranke.[5] Premijer se javno obrušio i na druge organizacije, poput Centra za mirovne studije (CPS), optužujući ih da opstruiraju ulazak Hrvatske u schengenski prostor. Kao odgovor, CPS je optužio vladu da koristi ove optužbe kako bi skrenula pozornost s unutarnjih propusta upravljanja i društvenih pitanja kao što su siromaštvo i nedostaci u pravosudnom sustavu.[6] Ovi napadi, zajedno s nastojanjima da se civilno društvo delegitimizira kroz kampanje na društvenim mrežama, pojačali su zabrinutost zbog erozije slobode izražavanja i neovisnosti civilnog društva u Hrvatskoj.

Uključivanje OCD u civilni dijalog

Pristup informacijama, temeljno pravo organizacija civilnog društva, predstavlja značajan izazov u Hrvatskoj. Gong se susreo sa kašnjenjima i odbijanjima pri dobivanju kritičnih informacija, poput imena posebnih savjetnika ministra hrvatskih branitelja. Rečeno je da su ta kašnjenja i odbijanja nastala zbog zabrinutosti za zaštitu podataka.[7] Netransparentnost Ministarstva pravosuđa u objavljivanju informacija vezanih uz Zakon o izbornim jedinicama dovela je do pravnih posljedica.[8]  Izbor Anite Markić, javne službenice za koju se navodi da će sudjelovati u izradi ovog zakona, kao nove hrvatske povjerenice za informiranje izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog sukoba interesa i nepristranosti zbog netransparentnog načina izrade ovog zakona i odbijanja otkriti informacije u vezi s tim.

Javne konzultacije kritizirane su kao pro forma, a vladina tijela često zanemaruju doprinose OCD u procesima donošenja odluka. Unatoč više od 19 000 komentara primljenih 2023., samo je mali postotak prihvaćen ili djelomično prihvaćen, što ukazuje na stalan nedostatak suštinske uključenosti u preporuke OCD-a. Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske istaknula je da treba transparentno obrazložiti svoje odluke o prijedlozima zakona i politika.

Nadalje, nastavljena je praksa uključivanja nevladinih organizacija organiziranih od strane vlade (GONGO) u izradu politika, čime su se kritički nastrojene organizacije civilnog društva udaljile od značajne uključenosti u donošenje odluka. Ipak, u pojedinim slučajevima zabilježeni su pozitivni primjeri, poput uključivanja predstavnika organizacija civilnog društva u radne skupine za izradu akcijskih planova o ljudskim pravima i diskriminaciji. [9]

[1] CIVICUS (2023), Hrvatska: https://monitor.civicus.org/country/croatia/

[2] Europska komisija (2023.), Izvješće o vladavini prava za 2023. – poglavlje o vladavini prava za državu

pravna situacija u Hrvatskoj: https://commission.europa.eu/system/files/2023-07/27_1_52610_coun_chap_croatia_en.pdf

[3] Sunce (2023), Nakon 10 godina zagovaranja – ovako financiranje ekoloških OCD-a

Poboljšano: https://sunce-st.org/vijesti/nakon-deset-godina-zagovaranja-evo-kako-se-financiranje-okolisnih-organizacija-civilnoga-drustva-poboljsava/

[4] GONG (2024.): https://gong.hr/en/

[5] Telegram (2023), Plenković mrtav-ozbiljan: SDP organizirao incidente na granici prema

spriječiti ulazak u Schengen: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-mrtav-ozbiljan-sdp-je-organizirao-incidente-na-granici-da-bi-sprijecio-ulazak-u-schengen/

[6] Centar za mirovne studije (2023), Facebook objava:   https://www.facebook.com/share/p/tNakyvz1z2dgghgU/

[7] Gong (2024), Posebni savjetnici pod posebnim tretmanom unatoč svom utjecaju, Oni su

ne smatra se odgovornim za sukob interesa: https://gong.hr/en/2024/01/29/special-advisors-under-special-treatment-despite-their-influence-they-are-not-held-accountable-for-conflict-of-interest/

[8] Gong (2024), Posebni savjetnici pod posebnim tretmanom unatoč svom utjecaju, Oni su

ne smatra se odgovornim za sukob interesa: https://gong.hr/en/2024/01/29/special-advisors-under-special-treatment-despite-their-influence-they-are-not-held-accountable-for-conflict-of-interest/

[9] Ured pučkog pravobranitelja (2024.), Izvješće pučkog pravobranitelja za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/download/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu/?wpdmdl=18399&refresh=6606ba1ca73541711716892

Pristup energiji i siromaštvo  

U 2023. hrvatska je vlada poduzela nekoliko mjera za rješavanje energetskog siromaštva. Uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije regulirane su cijene električne energije, toplinske energije i plina. Prvotno se primjenjivao do ožujka 2023., ali je produljen do rujna 2024.[1] Osim toga, vlada je povećala maksimalnu mjesečnu subvenciju dostupnu ugroženim korisnicima energije na 70,00 € sa 66,36 €. Neka tijela lokalne i regionalne samouprave nastavila su pomagati građanima jednokratnom pomoći ili subvencioniranjem cijena energenata, iako su te mjere značajno varirale među regijama.

Međutim, izazovi i dalje ostaju. Energetsko siromaštvo još nije prepoznato u hrvatskom zakonodavstvu, a nastojanjima da se ono oživi trenutno se pristupa kroz međusektorske politike energetike, graditeljstva i socijalne skrbi koje su, iako nedovoljno koordinirane, onemogućavale sustavan pristup problemu. Unatoč dostupnosti instrumenata za ublažavanje energetskog siromaštva, mnogi ih građani nisu svjesni. Pravobraniteljica već dugo preporučuje izradu vodiča za informiranje građana o njihovim pravima i oblicima dostupnih kompenzacija, poput planova koji pomažu osobama osjetljivim na energetsko siromaštvo ili koji pomažu u pokrivanju troškova stanovanja.[2]  Štoviše, ne postoji jedinstveni sustav za sprječavanje ili ublažavanje energetskog siromaštva u cijeloj Hrvatskoj, što dovodi do neujednačene provedbe politike koja ovisi o gospodarskom razvoju pojedinih regija. Dok neke lokalne samouprave daju jednokratna plaćanja za komunalije ili drva za ogrjev, druge nude niske mjesečne iznose koji otežavaju kupnju goriva ako se sve mora platiti odjednom. Ipak, druge regije ne pružaju nikakvu pomoć. Ova razlika naglašava potrebu za dosljednijim nacionalnim pristupom. Učinci Vladinih izmjena energetskih propisa iz 2023. godine na cjelokupno energetsko tržište i suzbijanje energetskog siromaštva ostaju nepoznati. NSG preporučuje da se automatski pokrene postupak za ostvarivanje naknade ugroženim kupcima energije, koji je propisan Zakonom o socijalnoj skrbi. Ovo je osobito važno za starije osobe bez pristupa internetu, koje bi mogle imati poteškoća da samostalno započnu takve postupke. Pučka pravobraniteljica podržala je ovu preporuku.[3]

[1] Narodne novine br. 32/2024 (2024), Izmjene i dopune Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_32_489.html

[2] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[3] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#