Inkluzija migranata, izbjeglica, tražitelja azila, manjina, i osjetljivih skupina 

Hrvatska pati od pomanjkanja radnika, a posljednjih godina sve ih više dolazi iz inozemstva. Godine 2023. izdano je ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad, što u odnosu na 2022. predstavlja povećanje od 39 %.[1] Osim radnika doseljenika iz tradicionalnih zemalja porijekla kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo, sve veći broj radnika dolazi iz udaljenijih zemalja kao što su Nepal, Filipini, Indija, Bangladeš, Uzbekistan i Egipat.

However, current inclusion policies do not adequately reflect this trend. Foreign workers in Croatia face significant challenges due to language barriers and misconceptions over legal regulations. For example, many mistakenly view their residence and work permits as employment contracts. The Ombudswoman of the Republic of Croatia – an independent commissioner appointed by the Croatian Parliament to promote and protect human rights, combat discrimination, and report irregularities under the Whistleblowers’ Protection Act – has documented numerous rights violations related to employment conditions of foreign people. To address them, the Ombudswoman, currently Tena Šimonović Einwalter, published an online document in Croatian and 11 other languages commonly spoken by workers from more-distant third countries: “Information for (foreign) workers – How to protect your rights at the workplace”.[2] [3] Godine 2023. Grad Zagreb organizirao je besplatan tečaj hrvatskog jezika kao dio provođenja Akcijskog plana za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024.[4] However, limited places were available on the course due to financial constraints. Demand was also high, as no national-level courses were available. In 2024, the Croatian Employment Service co-financed language courses for specific groups by introducing the “Voucher for learning the Croatian language” scheme, but this excluded people under international protection.[5]

Stoga je razina inkluzije migranata i tražitelja azila u Hrvatskoj općenito slaba, izvještava NSG. Krajem 2023. Hrvatska je, zajedno s još sedam zemalja, dobila upozorenje Europske komisije jer nije u cijelosti provela Direktivu o sezonskim radnicima. Proces pribavljanja dozvole stalnog boravka u Hrvatskoj može potrajati dvije godine, a ponekad čak i duže. To daleko premašuje zakonom propisani upravni rok od 60 dana.

Godine 2023. Hrvatska je odobrila azil za 50 ljudi, a supsidijarnu zaštitu za dva tražitelja. Taj je broj u oštrom kontrastu s 68.114 pojedinaca koji su u zemlji te godine zatražili međunarodnu zaštitu. K tome, u Hrvatsku je prema dublinskoj proceduri vraćeno 897 ljudi iz drugih zemalja EU-a.[6] Prihvatni centar za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu bio je 2023. predmet kritike zbog nehigijenskih uvjeta u kojima su korisnici bili primorani živjeti i pretrpanosti. To je pokazao i video snimak jednog tražitelja azila, a potvrđeno je i inspekcijama koje je naložila pučka pravobraniteljica. Među problemima koji su identificirani bili su prekoračenje kapaciteta prihvatilišta i nedostatan broj radnika za njegovo održavanje, što je dovelo do nehigijenskih uvjeta i rizika po zdravlje stanara i radnika koji se o njima brinu, kao što su svrab i ûši.[7] In addition, the Reception Centre for International Protection Applicants in Zagreb suffered from a critical shortage of doctors and health workers between May and August 2023, when Médecins du Monde’s services were interrupted. The shortage was caused by funding delays for EU Asylum and Migration Fund (AMIF) projects managed by the Croatian Red Cross and Médecins du Monde, the sole organizations providing services at the shelter. This interruption exacerbated the already dire conditions, severely impacting the health and wellbeing of residents.

[1] Ministarstvo unutarnjih poslova (2024.), Statistika izdanih boravišnih i radnih dozvola za god.

2023: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

[2] Pučka pravobraniteljica (2024.) Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2024/05/Izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2023._-1.pdf

[3] The Ombudswoman (2023), Information for (foreign) workers – How to protect your rights at the

radno mjesto?: https://www.ombudsman.hr/hr/informacije-za-strane-radnike-kako-zastititi-svoja-prava-na-radnom-mjestu/

[4] Integriranje gradova (2024.), Eurocities Povelja o integraciji gradova: https://integratingcities.eu/charter/

[5] Hrvatski posao (2024), Vaučer za učenje hrvatskog jezika: https://vauceri.hzz.hr/en/

[6] Ministarstvo unutarnjih poslova (2023), Statistički pokazatelji tražitelja međunarodne zaštite do

31. prosinca 2023.: https://mup.gov.hr/pristup-informacijama-16/statistika-228/statistika-trazitelji-medjunarodne-zastite/283234

[7] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2024/05/Izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2023._-1.pdf

Primjerene plaće 

Nakon značajnog porasta nominalnih i realnih plaća u Hrvatskoj početkom 2023., u preostalom dijelu godine tempo se usporio. Jednokratno povećanje plaća za službenike javnih i državnih službi u srpnju 2023. ubrzalo je rast plaća u javnom sektoru, ali je usporen rast plaća u privatnom sektoru.[1] U drugoj polovini 2023. prosječne bruto plaće u Hrvatskoj nominalno su rasle za oko 4,7 %, s tim da je realni rast, korigiran prema inflaciji, bio 1,7 %.[2] U prvom kvartalu 2024. prosječne bruto plaće rasle su nominalno za 6 % u odnosu na prethodni kvartal. Jaz između nominalnog i realnog porasta plaća nastao je uslijed značajne inflacije cijena dobara i usluga kao što su hrana i bezalkoholni napitci, restorani i hoteli te zdravstvena zaštita. Povećani troškovi ovih osnovnih kategorija nerazmjerno pogađaju kućanstva s nižim prihodima.

Porast plaća, prema NSG-u, nije bio jednak u različitim sektorima. Premda je medijalna neto i bruto plaća nominalno povećana za 12,9 % odnosno 13,6 %, na realni porast plaća jako je utjecala inflacija. Najveće povećanje cijena zabilježeno je u sektorima kao što su hrana i bezalkoholni napitci (povećanje od 8,8 %), restorani i hoteli (12 %), zdravstvo (6,2 %) te rekreacija i kultura (5,9 %). Glede distribucije plaća, sektor proizvodnje odjeće doživio je smanjenje nominalne plaće od 1,7 %, što predstavlja značajno smanjenje realnih plaća. U drugim nisko plaćenim sektorima, kao što su proizvodnja tekstila, izrada proizvoda od kože, obrada drveta, proizvodnja namještaja te osobne usluge (npr. kemijsko čišćenje, frizerski saloni), došlo je do skromnog porasta nominalnih plaća između 2,5 % i 4,9 %, što je ispod stopa inflacije te je dovelo do pada realnih plaća.

Pored navedenih sektora, u svim drugima u kojima je zabilježeno nominalno smanjenje plaća prosječna bruto plaća i dalje je iznad 2.000€ mjesečno, što je značajno više od hrvatskog prosjeka.[3] In 2023, the poverty risk threshold was annual income of €5,924 for a single person and €12,440 for a household of two adults and two children. Croatia’s in-work at-risk-of-poverty rate rose to 6.2% in 2023 from 4.7% in 2022, though the NSG expects this to decrease in early 2024 after an increase in the minimum wage.[4]

Godine 2024. minimalna bruto mjesečna plaća u Hrvatskoj povećana je u odnosu na 2023. za 140 €, čime se približila standardima EU-a o pravednim minimalnim plaćama definiranima Direktivom o primjerenim minimalnim plaćama.[5] Među drugim zakonodavnim promjenama početkom 2024. nalaze se izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, kojim je povećan osobni odbitak plaće i povišen prag za obračunavanje poreza na dohodak, što je dovelo do blagog povećanja neto dohodaka. Međutim, NSG upozorava da bi te promjene mogle smanjiti državne prihode iz poreza na dohodak, što bi moglo nepovoljno utjecati na javne usluge.[6]  Među značajnim promjenama u javnom i državnom sektoru početkom 2024. nalazi se i novi Zakon o plaćama koji pojednostavnjuje sistem plaća u javnom i državnom sektoru podjelom 245.000 radnica i radnika u 16 platnih razreda i uvođenjem dodataka do 30 % na osnovi učinkovitosti rada. Međutim, iskazana je zabrinutost zbog ubrzanog procesa donošenja zakona i ograničenog savjetovanja s javnošću jer su ključni elementi reforme uređeni uredbama i pravilnicima.

[1] Hrvatska narodna banka (2023), Makroekonomska kretanja i prognoze

razvoja i predviđanja): https://www.hnb.hr/c/document_library/get_file?uuid=430396a0-6e21-0217-1e91-041409d7d0be&groupId=20182&p_auth=OKzZVokR

[2] Državni zavod za statistiku (2024.), Prosječne mjesečne neto i bruto plaće osoba

Zaposleni, po obračunskim razdobljima, 2023., Zagreb: https://podaci.dzs.hr/2023/en/58126

[3] Državni zavod za statistiku (2024.), Prosječne mjesečne neto i bruto plaće osoba

u plaćenom radnom odnosu za ožujak 2024.: https://podaci.dzs.hr/2024/en/76882

[4] Eurostat (2024.), Stopa zaposlenih u riziku od siromaštva: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tesov110/default/table?lang=en

[5] Narodne novine br. 125/2023 (2023), Uredba o visini minimalne plaće za 2024. godinu: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_125_1740.html

[6] Narodne novine br. 114/2023 (2023), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_114_1609.html

Stanovanje

Croatia’s real estate market continues to present significant challenges, the NSG reports. These particularly affect vulnerable demographics such as youth, precarious workers, pensioners, people with disabilities, seekers of international protection, foreign workers, and members of the Roma minority. The government announced in April 2023 a National Plan for Housing Policy up to 2030, aimed at addressing issues such as affordable housing and high utility costs. But concerns remain over the plan’s lack of transparency in the production of the plan. In addition, civil society organizations and local governments, which are essential for implementing the plan effectively, are not consulted. At the moment of the drafting of the report, the National Plan is still not finalised. In the second half of 2023, the average price per square metre of new apartments in Croatia rose to €2,278, a 4%  increase from 2022.[1] Priuštivost se smanjila; ljudima s prosječnom plaćom potreban je ekvivalent gotovo dvaju mjeseci rada da plate jedan kvadratni metar stana. Mladim ljudima kupnju doma otežavaju visoke cijene nekretnina i neregulirane cijene najma. Godine 2023. stopa rizika od siromaštva među stanarima povećala se na 31,7 %, što je porast od 5,5 postotnih poena u odnosu na 2022., uglavnom zbog sve viših troškova najma stanova, a to još pogoršava praksa neformalnih ugovora o najmu koji stanare ostavljaju bez zaštite. Nasuprot tome, stopa rizika od siromaštva među vlasnicima stanova porasla je za samo 1,1 postotnih poena, na 18,9 %.[2] Croatia’s 2023 housing loan subsidy programme, designed to assist with mortgage repayments, has faced criticism, mainly because it directs public funds to private banks: it has reimbursed €187 million in loans to citizens so far .[3] Program također, kako je primijetila pučka pravobraniteljica, potiče kreditno zaduživanje i dostupan je samo kreditno sposobnima.[4] Moreover, Croatia’s lack of a real estate tax incentivizes wealthy citizens to invest in property as a way of avoiding the impact of economic fluctuations, contributing to high vacancy rates and inflated purchase and rental prices. About 50,000 apartments in Zagreb are unused, and a low flat-tax rate encourages short-term rentals, in particular aimed at tourism.

Od 7.229 stanova u državnom vlasništvu, u prosincu 2023. prazno ih je bilo 1.373, a potrebna su i znatna ulaganja da ih se učini pogodnima za stanovanje, ističe pravobraniteljica. Godine 2023. prodana su 23 državna stana, a nije bio objavljen nijedan natječaj za davanje u najam stanova.[5] K tome, sistemska se pozornost ne pridaje socijalnom stanovanju, osobito za skupine u osjetljivoj situaciji kao što su beskućnici i žrtve obiteljskog nasilja. Propisi su fragmentirani, što otežava sveobuhvatno procjenjivanje i rješavanje problema. Uz to, mjere politike socijalnog stanovanja lokalnih i regionalnih samouprava jako su neujednačene, što dovodi do značajnih teritorijalnih dispariteta. Programima stambenog zbrinjavanja u gradovima Petrinji, Glini i Sisku zatvorena su sva kontejnerska naselja za one koji su ostali bez doma nakon potresa 2020., a više od 1.000 ljudi preseljeno je u prikladniji smještaj. Tim je programom utrošeno 13,1 milijuna eura na najam i privremeni smještaj za više od 2.000 pogođenih osoba. Na kraju, stambeni uvjeti stranih radnika u Hrvatskoj i dalje su neodgovarajući. Mnogi žive u substandardnim stanovima ili kontejnerskim naseljima blizu svojih radnih mjesta. Predložene izmjene Zakona o strancima namijenjene su poboljšavanju tih uvjeta, ali i dalje zabrinjava njihova provedba uslijed nedostatnog kapaciteta državnog inspektorata koji bi provedbu trebao kontrolirati.[6]

Dobra praksa

Pučka pravobraniteljica pohvalila je suradnju između Državnih nekretnina (državnog poduzeća koje upravlja nekretninama) i Hrvatskog zavoda za socijalni rad u pružanju jednokratne financijske potpore za pokrivanje troškova režija kada građani slabijeg financijskog stanja to ne mogu sami.[7]

Iskorijenjivanje siromaštva

Croatia’s at-risk-of-poverty and social exclusion rate rose from 18% in 2022 to 19.3% in 2023, while the EU average for 2023 was 21.4%.[8] [9] Stopa je kod djece lagano porasla, a u jednoroditeljskim obiteljima bila je visoka (24,4 %). Isto se dogodilo i u grupi starijih građana (34,8 %), osobito samaca (59,9 %). Među starijima od 65 godina više su pogođene žene nego muškarci.[10] Prosječna neto mirovina je u ožujku 2024. bila 13 % viša nego u svibnju 2023., ali je medijalna neto mirovina bila niža, što ukazuje na to da je mnogo umirovljenika ostalo ispod linije siromaštva. Kako bi dopunili svoje mirovine, u travnju 2024. 28.735 umirovljenika radilo je do pola radnog vremena. Vlada je tijekom 2023. davala jednokratne novčane potpore kako bi ublažila rastuće troškove života, čime je te isplate faktički pretvorila u redovnu potporu umirovljenicima.24 Krajem travnja 2024.[11] samo je 17,6 % registriranih nezaposlenih primalo naknadu za nezaposlene.[12] Međutim, najviša naknada za nezaposlene i dalje nije dovoljna da primatelji pređu iznad granice siromaštva. U svojem godišnjem izvještaju za 2023. godinu pučka pravobraniteljica istaknula je da osnovica zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj nije ažurirana gotovo dvije godine te stoga ne drži korak s rastućim troškovima života. Izrazila je i zabrinutost zbog opadanja broja korisnika te naknade za siromašne i preporučila provođenje analize pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade.[13] According to the Social Welfare Act, recipients of the guaranteed minimum benefit in Croatia may be required to perform 60 to 90 hours of unpaid community service per month to retain their benefits. The NSG criticizes this as forced labour that deprives beneficiaries of basic labour rights. The Centre for Peace, Nonviolence and Human Rights – Osijek and the Centre for Peace Studies challenged this measure’s constitutionality in December 2023.[14] One positive change that became effective in July 2023 was the abolition of the practice of registering claims on the real estate of benefit recipients as security against unjustified payments. However, slow processing times due to staffing shortages continue to burden the system. This has caused significant delays in resolving user requests, especially for urgent benefit approvals, as noted in the Ombudswoman’s annual report.[15]

However, income-based indicators such as the at-risk-of-poverty rate do not fully capture living conditions, according to the NSG, which highlights this as a cause for concern. Material deprivation indicators reveal that 41.4% of households cannot cover unexpected expenses, and 39.4% cannot afford a week’s vacation away from home. Homelessness is another critical problem. The government estimates that between 400 and 500 people are homeless, but this contrasts sharply with the Croatian Homeless Network’s estimate of 2,000. The disparity influences policy and is a factor in the absence of a national strategy for combating homelessness and in the insufficient availability of shelter. The criminalization of vagrancy and begging exacerbates issues perpetuating stigma and worsening marginalisation, while bureaucratic hurdles make it harder for homeless individuals to access social welfare and healthcare services, including basic health insurance.[16] [17] [18]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

U Hrvatskoj opada kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi, a u posljednjih pet godina broj pritužbi pučkoj pravobraniteljici povećao se za 54 %. Godine 2023. mnogo je građana imalo poteškoće doći do zdravstvene skrbi zbog nedostupnosti usluga, manjka liječnika, nedostatka informacija, administrativnih prepreka ili sporog sustava koji ne uspijeva zadovoljiti potrebe pacijenata[19] Obavezno zdravstveno osiguranje u teoriji pokriva cjelokupno stanovništvo Hrvatske: zaposleni plaćaju doprinose zdravstvenim fondovima u korist svih ljudi u društvu putem indirektnih doprinosa na svoje bruto plaće na solidarnoj osnovi, a zaštita ekonomski neaktivnih pojedinaca i osjetljivih skupina financira se transferima iz državnog budžeta. Međutim, NSG ukazuje na značajne praktične poteškoće za građane. Godine 2023. je, prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), u sustavu bilo osigurano prosječno 4.107.750 osoba.[20] Prema izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz travnja 2023., nezaposleni osiguranici moraju se osobno javljati HZZO-u svaka tri mjeseca kako bi potvrdili svoj status.[21] To je dovelo do toga da je gotovo 106.000 ljudi do roka u srpnju izgubilo osiguranje zbog nejavljanja[22] NSG ta pravila smatra diskriminirajućima. Slične su kritike navele pučku pravobraniteljicu da zatraži provjeru ustavnosti tih izmjena zakona. Mnoge se osobe ne mogu osobno javljati u poslovnice HZZO-a zbog invaliditeta, zdravstvenih ili financijskih prepreka, a zakon ne predviđa iznimke. Premda je HZZO obećao izuzeće u slučaju ozbiljnih zdravstvenih tegoba, to nije zakonska obaveza pa postoji rizik proizvoljnog odlučivanja službenika.

The majority of healthcare providers in Croatia are still publicly owned, but the number of private providers is growing. The public system faces significant staffing problems, particularly in primary healthcare. There is a notable shortage of personnel in family medicine, healthcare for preschool children, women’s healthcare, and dental medicine. The Croatian healthcare system’s ageing workforce is a critical problem, as 16% of doctors are over 60 and 4% are retirees working part-time. In addition, 147 doctors left Croatia in 2023.[23] Nedostatak medicinskog osoblja pridonosi dugim listama čekanja na dijagnostičke i terapijske postupke, što utječe na dostupnost zdravstvene skrbi i pravodobno liječenje. Unatoč tim poteškoćama, nije postavljeno nikakvo tijelo za praćenje i upravljanje ljudskim resursima u zdravstvenoj zaštiti, a posljednji strateški plan istekao je 2020. godine. Godine 2023. Ministarstvo zdravstva najavilo je reformu radi skraćivanja lista čekanja do kraja godine zapošljavanjem vanjskih suradnika, otvaranjem dodatnih klinika u poslijepodnevnim satima i subotom te povećavanjem raspoloživosti termina.[24] Međutim, NSG izvještava da bi sustav ostao nedostatan čak i kad bi se ostvarilo taj cilj. Manjak radnika posebice pogađa ruralna područja, što komplicira pristup zdravstvenoj skrbi. Od 2016. liječnicima je dopušten istovremeni rad u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali NSG to kritizira kao štetno: pacijenti su u javnom sektoru izloženi dugom čekanju zbog pomanjkanja radnika, pa često moraju plaćaju privatne usluge kod tih istih liječnika.

Croatia’s cancer mortality rate is higher than the EU average, even though the cancer incidence rate is aligned with the rest of the EU. This disparity is attributed to inadequate access to healthcare, a shortage of health professionals and radiotherapy centres, limited treatment capacity, poor care coordination, insufficient palliative care beds, and delays in implementing the National Palliative Care Development Program (2023-2026). Community-based mental health services are underdeveloped, especially outside major cities such as Zagreb. There is a notable scarcity of psychiatrists and insufficient accommodation for hospitalization and day care, while implementation of the action plans outlined in the Strategic Framework for Mental Health Development until 2030 has been delayed. Research by the P.R.O.T.E.C.T. project – Testing the 5C Framework of Positive Youth Development: Traditional and Digital Mobile Assessment  – highlights alarming rates of mental health issues among Croatian high school students, including stress, depression, and in some cases the contemplation of self-harm or suicide.[25]

[1] Državni zavod za statistiku (2024.), Cijene prodanih novih stanova, drugo polugodište

2023: https://podaci.dzs.hr/2023/en/58618

[2] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti 2023.:

https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[3] Agencija za promet i posredovanje u prometu nekretnina (2023), Put do subvencioniranja

stambeni krediti: https://apn.hr/subvencionirani-stambeni-krediti/put-do-kredita

[4] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[5] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[6] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[7] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[8] Eurostat (2023), Living conditions in Europe – poverty and social exclusion: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Living_conditions_in_Europe_-_poverty_and_social_exclusion&oldid=584082

[9] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[10] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[11] Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (2024.) Statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/listalice/mediji/2024/3-2024-travanj-2024/index.html

[12] Hrvatski zavod za zapošljavanje (2024.) Mjesečni statistički bilten, godina XXXVII./2024., br. 4: https://www.hzz.hr/app/uploads/2024/02/HZZ-bilten-04_2024.pdf

[13] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[14] CMS (2023), Tiskovna konferencija: Zakon o socijalnoj skrbi grubo krši Ustav

Republika Hrvatska i međunarodni ugovori): https://www.cms.hr/hr/prekarni-rad-i-nezaposlenost/konferencija-za-medije-zakon-o-socijalnoj-skrbi-grubo-krsi-ustav-rh-i-medunarodne-ugovore

[15] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[16] Državni zavod za statistiku (2024.), Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti: https://podaci.dzs.hr/2024/en/77039

[17] HMB (2024) Hrvatska mreža beskućnika: https://beskucnici.info/ . Podaci se mogu pronaći listanjem stranice.

[18] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[19] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:  https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2023/

[20] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2024.), Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2023. godinu: https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202023.%20godinu_1.pdf

[21] Narodne novine br. 33 (2023), Izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_33_583.html

[22] Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2024.), Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2023. godinu: https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202023.%20godinu_1.pdf

[23] Digitalni atlas hrvatske medicine (2024): Liječnici u inozemstvu  https://atlas.hlk.hr/atlas/

[24] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[25] Varaždinska županija (2024.), Predstavljeni rezultati istraživanja projekta PROTECT: Simptomi suicidalnosti u porastu među mladima: https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/predstavljeni-rezultati-istrazivanja-projekta-p-r-o-t-e-c-t-medu-mladima-rastu-simptomi-suicidalnosti.html

Omogućavanje prostora za djelovanje organizacija civilnog društva

The CIVICUS Monitor classifies Croatia’s civic space as “Narrowed,” a status unchanged since 2018.[1] Ta klasifikacija znači da se, premda se pojedinci i organizacije civilnog društva mogu služiti svojim pravima na slobodu udruživanja, mirno okupljanje i izražavanje, ta prava često krše uznemiravanjem, zatvaranjem ili nasrtajima na kritičare vlastodržaca, kao i prekomjernom silom tijekom demonstracija i političkim pritiskom na medije.

Pred Hrvatskom su značajni izazovi stvaranja i omogućavanja okvira za rad civilnog društva. Njegov je institucionalni okvir, prema NSG-u, cijelo desetljeće nefunkcionalan, a i dalje se pogoršava. Najhitnije je pitanje nepostojanje Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2023.-2030.[2] This is a key policy document for civil society and was intended to replace the previous National Strategy for Creating an Enabling Environment for the Development of Civil Society for 2012 – 2016. The Council for Civil Society Development, the main advisory body for cooperation between government bodies and civil society, has not undertaken meaningful collaboration. Following new elections to the Council in July 2023, it has only held two sessions, according to the NSG.

Organizacije civilnog društva i dalje imaju teškoća s pristupom Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) zbog pretjeranih administrativnih uvjeta koje uglavnom postavljaju hrvatske institucije odgovorne za upravljanje fondovima EU-a te neadekvatno planiranih natječaja. Do svibnja 2024. objavljeno je samo 10 natječaja. ESF+ prvenstveno podržava organizacije koje pružaju socijalne usluge, a nijedan nacionalni natječaj nije predviđen za zagovaračke projekte usmjerene na upravljanje, ljudska prava, vladavinu prava, korupciju ili transparentnost. Još uvijek nedostaje nacionalno financiranje programā ljudskih prava, posebice aktivnosti direktne zaštite ljudskih prava, istraživanja i zagovaranja ljudskih prava. Prema NSG-u, premalo je natječaja posvećeno hitnim socijalnim problemima, a financiranje kratkoročnih projekata i dalje ugrožava održivost rada organizacija civilnog društva (OCD). U studenom 2023. predstavnici Zelenog foruma sastali su se s hrvatskim Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Vladinim Uredom za udruge. Raspravljali su o problemima financiranja, sudjelovanja u sektorskim analizama te pitanjima sufinanciranja vezanima uz projekte koji dobivaju financijsku potporu iz programa LIFE, instrumenta EU za financiranje djelovanja za okoliš i klimu.[3]

Faktično zatvaranje javnog prostora u Hrvatskoj već nekoliko godina ograničava slobodu okupljanja. Nakon napada na vladinu zaštitu, od listopada 2020. za javnost je ogradom gotovo potpuno zatvoren Trg sv. Marka u Zagrebu, na kojem su sjedišta Vlade, Sabora i Ustavnog suda. Zbog toga je izmijenjena Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja. Kao odgovor, organizacije civilnog društva predvođene Gongom – istaknutom organizacijom za zaštitu demokratskih prava – zatražile su u srpnju 2023.[4] ocjenu ustavnosti tog prijedloga pred Ustavnim sudom; u siječnju 2024. zahtjev je odbačen.

Godine 2023. i 2024. organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, posebice Gong, bile su izložene pojačanom nadzoru i kritikama vlade premijera Plenkovića. Službenici Vlade i članovi vladajuće stranke optuživali su Gong zbog političke pristranosti i manipulacija.[5] The Prime Minister also publicly targeted other organizations, such as the Centre for Peace Studies (CPS), accusing them of obstructing Croatia’s accession to the Schengen Area. In response, CPS accused the government of using these allegations to divert attention from internal governance failures and social issues such as poverty and shortcomings in the justice system.[6] Ti napadi, povezani s nastojanjima da se civilno društvo delegitimira kampanjama na društvenim mrežama, pojačavaju zabrinutost zbog erozije slobode izražavanja i neovisnosti civilnog društva u Hrvatskoj.

Uključenost OCD-ova u građanski dijalog

Access to information, a fundamental right for CSOs, poses significant challenges in Croatia. Gong has encountered delays and refusals when obtaining critical information, such as the names of special advisors to the Minister of Croatian Veteran’s Affairs. It was told these delays and refusals were due to data protection concerns.[7] The Ministry of Justice’s lack of transparency in disclosing information related to the Law on Constituencies led to legal repercussions.[8]  Izbor Anite Markić, državne službenice za koju je rečeno da je sudjelovala u pisanju tog zakona, za novu povjerenicu za informiranje izaziva sumnje u moguć sukob interesa i pristranost zbog netransparentnog načina na koji je taj zakon pripremljen i odbijanja davanja informacija o tome.

Javno savjetovanje predmet je kritika kao puki postupak pro forma, a komentare OCD-ova u savjetovanjima u procesu odlučivanja vladina tijela često zanemaruju. Premda je 2023. primljeno više od 19.000 komentara, prihvaćen je ili djelomično prihvaćen samo malen postotak, što ukazuje na dosljedno nisko uvažavanje preporuka OCD-ova. Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske naglasila je propuste državnih tijela da daju transparentna objašnjenja svojih odluka o zakonodavnim prijedlozima i prijedlozima političkih programa i mjera.

Nadalje, nastavila se praksa uključivanja državno organiziranih nevladinih organizacija (GONGO) u pripremu politika, što ometa sudjelovanje OCD-ova koji se bave tim temama. Međutim, u posebnim slučajevima primijećeni su i pozitivni primjeri, kao što je uključivanje predstavnica i predstavnika OCD-ova u radne grupe za izradu akcijskih planova o ljudskim pravima i diskriminaciji. [9]

[1] CIVICUS (2023), Hrvatska: https://monitor.civicus.org/country/croatia/

[2] European Commission (2023), 2023 Rule of Law Report – Country Chapter on the rule of

pravna situacija u Hrvatskoj: https://commission.europa.eu/system/files/2023-07/27_1_52610_coun_chap_croatia_en.pdf

[3] Sunce (2023), Nakon 10 godina zagovaranja – ovako financiranje ekoloških OCD-a

Poboljšano: https://sunce-st.org/vijesti/nakon-deset-godina-zagovaranja-evo-kako-se-financiranje-okolisnih-organizacija-civilnoga-drustva-poboljsava/

[4] GONG (2024.): https://gong.hr/en/

[5] Telegram (2023), Plenković mrtav-ozbiljan: SDP organizirao incidente na granici prema

spriječiti ulazak u Schengen: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-mrtav-ozbiljan-sdp-je-organizirao-incidente-na-granici-da-bi-sprijecio-ulazak-u-schengen/

[6] Centar za mirovne studije (2023), Facebook objava:   https://www.facebook.com/share/p/tNakyvz1z2dgghgU/

[7] Gong (2024), Posebni savjetnici pod posebnim tretmanom unatoč svom utjecaju, Oni su

ne smatra se odgovornim za sukob interesa: https://gong.hr/en/2024/01/29/special-advisors-under-special-treatment-despite-their-influence-they-are-not-held-accountable-for-conflict-of-interest/

[8] Gong (2024), Posebni savjetnici pod posebnim tretmanom unatoč svom utjecaju, Oni su

ne smatra se odgovornim za sukob interesa: https://gong.hr/en/2024/01/29/special-advisors-under-special-treatment-despite-their-influence-they-are-not-held-accountable-for-conflict-of-interest/

[9] Ured pučkog pravobranitelja (2024.), Izvješće pučkog pravobranitelja za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/download/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu/?wpdmdl=18399&refresh=6606ba1ca73541711716892

Pristup energiji i siromaštvo

Godine 2023. hrvatska vlada poduzela je nekoliko mjera radi adresiranja problema energetskog siromaštva. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije regulirala je cijene električne energije, termalne energije i plina. U početku je bila u primjeni do ožujka 2023., ali je produžena do rujna 2024.[1] K tome, vlada je maksimalnu mjesečnu subvenciju koja je na raspolaganju osjetljivim korisnicima energije povisila sa 66,36 na 70,00 eura. Neka tijela regionalne i lokalne samouprave nastavila su s potporom građanima pružanjem jednokratne pomoći ili subvencioniranjem cijena energije, premda se regije u tim mjerama značajno razlikuju.

Međutim, i dalje ima poteškoća. Hrvatsko pravo još ne poznaje pojam energetskog siromaštva, a u nastojanjima da se ono ublaži pristupa se političkim mjerama u različitim sektorima koje obuhvaćaju energetske, građevinske i politike socijalne zaštite; međutim, slaba je koordinacija među njima, što onemogućuje sustavan pristup problemu. Premda su na raspolaganju instrumenti za ublažavanje energetskog siromaštva, mnogi ih građani i građanke još uvijek nisu svjesni. Pučka pravobraniteljica već je odavno preporučila stvaranje vodiča kojim bi se građane informiralo o njihovim pravima i o raspoloživim formama naknada, kao što su programi pomoći ljudima izloženima energetskom siromaštvu, ili oni koji im pomažu u pokrivanju troškova kućanstva.[2]  Moreover, there is no unified system for preventing or relieving energy poverty throughout Croatia, leading to uneven policy implementation that depends on the economic development of individual regions. While some local governments provide one-time payments for utility bills or firewood, others offer low monthly amounts that make it difficult to buy fuel if it has to be paid for all at once. Still other regions provide no assistance at all. This disparity underscores the need for a more consistent national approach. The effects of the government’s 2023 amendments to energy regulations on the overall energy market and the suppression of energy poverty remain unknown. The NSG recommends that the procedure for vulnerable energy buyers to obtain compensation, which is mandated by the Social Welfare Act, is automatically initiated. This is particularly important for elderly people without internet access, who may struggle to start such procedures independently. The Ombudswoman supported this recommendation.[3]

[1] Narodne novine br. 32/2024 (2024), Izmjene i dopune Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_32_489.html

[2] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#

[3] Pučka pravobraniteljica (2024.), Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#