Ulaganje u sustav socijalne skrbi

NSG je izvijestio o kombinaciji napretka i tekućih izazova. Iako su učinjeni značajni napori u socijalnoj skrbi i ekonomskoj potpori, još uvijek ima posla kako bi se riješili tekući problemi i osiguralo sveobuhvatno poboljšanje sustava socijalne skrbi. Napori Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite u 2023. godini rezultirali su značajnim iskoracima u socijalnoj skrbi. Od njih je koristi imalo oko 60 000 obitelji i pojedinaca u potrebi, 160 000 osoba s invaliditetom i gotovo 200 pojedinaca u javnim stambenim centrima. Proračun za 2024. odražava usmjerenost na održivi gospodarski rast, raspodjelu socijalne skrbi, kvalitetno zapošljavanje i socijalnu zaštitu: rashodi za socijalnu zaštitu povećani su na 29,4% ukupnih rashoda.[1] Albanska vlada konsolidira shemu ekonomske pomoći, provodi sustav biopsihosocijalne procjene za osobe s invaliditetom i reformira usluge socijalne skrbi. Nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova (2021.-2030.) provode različite vladine i lokalne institucije. Međutim, proračun za 2024. smanjuje rashode za zdravstvo i stanovanje: izdaci za zdravstvo smanjeni su na 9,4% od ukupnog iznosa.[2] Usmjeravanje sheme ekonomske potpore zahtijeva daljnju procjenu putem istraživanja na terenu i analize mikropodataka.[3] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite treba dovršiti evaluaciju postojeće Strategije socijalne zaštite i napredovati u izradi Nacionalne strategije za ravnopravnost spolova 2024.-2030. Unatoč naporima, kontinuirano financiranje i koordinacija među različitim institucijama su nedostatni. Troškovi se moraju procijeniti za razdoblje od 10 godina.[4]

Ravnopravnost spolova

Albanija je postigla napredak u rodnoj ravnopravnosti, prema NSG-u, dijelom zahvaljujući snažnom feminističkom pokretu u zemlji. Indeks rodne ravnopravnosti za 2023. pokazuje da je Albanija jedan od vodećih u političkoj i ekonomskoj moći žena, s visokom zastupljenošću žena na ministarskim pozicijama (45%) i korporativnim odborima (26%) u regiji Balkana. Zdravstveni pokazatelji su jaki, a i žene i muškarci imaju dug životni vijek i pozitivno samopoimanje zdravlja.[5] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite financira dva nacionalna centra za pružanje usluga dugotrajnog smještaja i podrške žrtvama obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima. Međutim, segregacija mjerena koncentracijom zaposlenih žena u sektorima obrazovanja, zdravlja i socijalnog rada u Albaniji je 14 %, što je najniže u regiji Balkana.[6]

I dalje postoji značajna rodna nejednakost u zapošljavanju, s razlikom u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena od 10,4 postotnih bodova. Albanci imaju najduži radni vijek u regiji Zapadnog Balkana, i za žene (31 godina) i za muškarce (41 godina). Ali ova razlika od 10 godina u radnom vijeku doprinosi jazu u mirovinama između spolova. Silovanje, uključujući silovanje u braku, i nasilje u obitelji priznati su kao zločini u Albaniji, ali provedba je i dalje nedosljedna.[7] Supružničko silovanje se ne tretira dosljedno kao zločin, a zakon se posebno ne bavi takozvanim korektivnim silovanjem LGBTQI+ osoba. Izvješća o nasilju temeljenom na spolu, uključujući obiteljsko nasilje i seksualno uznemiravanje, su brojna, ali su mjere protiv seksualnog uznemiravanja rijetke. Nasilje nad ženama i djecom i dalje je gorući problem, a postoje i stalni izazovi u pružanju integriranih usluga zaštite djece osobama koje su preživjele nasilje, zlostavljanje i iskorištavanje.[8] Unatoč napretku u smanjenju zatvorskih kazni za maloljetnike uključene u pravne sukobe, i dalje postoje problemi s postupanjem s djecom u ustanovama koja čekaju kaznu.[9] Pravni okvir ne štiti u potpunosti LGBTQI+ pojedince od diskriminacije ili nasilja, unatoč zakonima koji zabranjuju diskriminaciju pri zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Diskriminacija i dalje postoji u područjima kao što su nejednaka provedba zakona o jednakim plaćama, društvene norme koje podređuju žene i diskriminatorne prakse u matičnim knjigama o identitetu roditelja [10]. LGBTQI+ osobe suočene su sa široko rasprostranjenom društvenom diskriminacijom, a neprijavljivanje nasilja i uznemiravanja je uobičajeno zbog straha od izlaska i nedostatka povjerenja u institucije. Provedba Nacionalnog akcijskog plana za LGBTQI+ i provedba zakona o zločinima iz mržnje su neadekvatni, a i dalje postoje incidenti s diskriminirajućim jezikom u medijima i na internetu.[11]

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

NSG izvještava da, unatoč tekućim izazovima, Albanija napreduje u obrazovanju, obuci i cjeloživotnom učenju kroz različite inicijative i programe. U obrazovnom sektoru uspostavljen je sustav potpore kako bi se smanjile stope prekida školovanja i ponudila druga prilika za obvezno obrazovanje. Učenici stariji od 16 godina svoje obrazovanje mogu završiti u školama za obrazovanje odraslih. [12]

Za pravosudne službenike kao što su suci i tužitelji, Albanija je između 2020. i 2023. provela više tečajeva obuke na poslu o jednakosti i nediskriminaciji, pokrivajući teme kao što su genocid, tražitelji azila i diskriminacija. Policijski službenici također su prošli obuku o sprječavanju diskriminacije i rješavanju stereotipa koji utječu na LGBTQI+ zajednicu: više od 7500 njih prošlo je obuku na lokalnoj razini 2023. godine. [13]

U području cjeloživotnog učenja, Albanija je usvojila programe prekogranične mobilnosti kao što su Erasmus+ i Europski korpus solidarnosti, pružajući mladim ljudima prilike za putovanja i razvoj vještina. Financijska pomoć EU-a i bilateralni sporazumi podupiru ustanove za strukovno osposobljavanje i mogućnosti zapošljavanja u sektorima kao što su građevinarstvo, poljoprivreda i turizam. Ovi programi poboljšavaju međunarodnu suradnju i zapošljavanje. Obrazovanje za poduzetništvo, vođeno Europskim okvirom kompetencija za poduzetništvo (EntreComp), usmjereno je na razvoj poduzetničkih vještina učenika.[14] Neformalno i informalno obrazovanje također značajno pomaže poticanju poduzetničkih kompetencija, posebno za društvene poduzetnike, žene, mlade i manjine. NSG je kao dobru praksu istaknuo donošenje novog programa za subvencioniranje razvoja digitalnih vještina, jer se njime želi pomoći osobama s invaliditetom u pronalasku posla. Osim toga, Nacionalna strategija zapošljavanja i vještina za razdoblje od 2023. do 2030. uključuje porez na poslodavce koji ne ispunjavaju svoju kvotu zaposlenih s invaliditetom. To se prikuplja kroz porezni sustav.[15]

Međutim, izazovi ostaju u različitim područjima. Unatoč naporima vlade da unaprijedi ljudske potencijale, kapaciteti inspekcije socijalnih usluga i dalje su vrlo ograničeni. Školama nedostaju protokoli za suočavanje s diskriminacijom i zlostavljanjem LGBTQI+ djece, Roma, balkanskih Egipćana i djece s invaliditetom.[16] Nadalje, obrazovne razlike predstavljaju izazove za integraciju Roma i Egipćana u radnu snagu. Država osigurava državnim tijelima bez formalne obuke o apatridiji, a redovnu obuku provode nevladine organizacije uz potporu međunarodnih donatora kao što su ENS, UNHCR i Veleposlanstvo SAD-a. Iako je poduzetničko obrazovanje usmjereno na razvoj poduzetničkih vještina učenika, izazovi ostaju u poboljšanju strukovnog obrazovanja, povećanju sudjelovanja u obrazovanju odraslih, poboljšanju digitalnih vještina i jačanju suradnje privatnog sektora. Indeks znanja zemlje, koji je dio Indeksa ravnopravnosti spolova i mjeri rodnu nejednakost u obrazovnim postignućima, sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju tijekom života te rodnu segregaciju, niži je od onih u susjednim zemljama, ističući rodne nejednakosti u obrazovnim postignućima. Indeks za Albaniju je 55,6, ali na primjer za Sjevernu Makedoniju 62,4.[17]

Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila i manjina

Albanija je provela sveobuhvatne nacionalne akcijske planove usmjerene na promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma i Egipćana. Planovi uključuju uspostavu multidisciplinarnih povjerenstava i programa obuke za praćenje i izvješćivanje o napretku. Vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) kako bi pružila zaštitu i pomoć izbjeglicama, povratnicima i tražiteljima azila.[18] Albanija je kao odgovor na ukrajinsko-ruski sukob osnovala fond od 48 milijuna eura za prihvat i uključivanje. Dana 6. studenoga 2023. talijanski i albanski premijer objavili su da su potpisali sporazum o uspostavi dvaju centara u Albaniji za držanje ljudi koje su na moru spasili talijanski brodovi, uključujući ljude koji traže zaštitu. Opći zaključak Amnesty Internationala je da, iako je malo vjerojatno da će sporazum postići svoj navedeni cilj u pogledu upravljanja migracijama, njegova bi provedba imala negativan učinak na niz ljudskih prava, uključujući prava na život i fizički integritet ljudi u nevolji na moru, te prava na slobodu, azil i odgovarajući pravni lijek za osobe koje su prebačene u Albaniju kršeći međunarodno pravo i pravo EU-a, kao i talijanski ustav.[19] Osim toga, obećane su mjere za sprječavanje rasne diskriminacije, uključujući obuku policije za zločine iz mržnje i izmjene medijskih zakona kako bi se suzbio govor mržnje. Oni predstavljaju proaktivne korake za rješavanje diskriminatornih praksi.[20]

Ostaju izazovi u obliku diskriminacije, sporih birokratskih procesa, društvenog pritiska i neujednačene provedbe inicijativa za uključivanje. Zajednice Roma i Egipćana suočavaju se s izazovima u pristupu tržištu rada unatoč vladinim naporima, budući da slabi institucionalni kapaciteti sprječavaju učinkovitu podršku.[21] Postoje značajni izazovi u postupcima utvrđivanja pristupa azilu i statusa izbjeglice, a neadekvatni procesi prihvata i povratna ograničenja na granicama utječu na prava tražitelja azila.[22] I dalje postoje prepreke političkom sudjelovanju za žene, mlade birače i manjinske skupine, pod utjecajem čimbenika kao što su društveni i obiteljski pritisak, u okviru takozvanog „obiteljskog glasovanja“, fenomena za koji glava obitelji (obično otac) vrši pritisak da odredi za koga bi ostali članovi obitelji trebali glasati. Diskriminacija romskih i balkansko-egipatskih zajednica i dalje je raširena u raznim sektorima, što ukazuje na sustavne izazove. Napredak vlade u provedbi prava osoba s invaliditetom nejednak je po regijama, posebice u usklađivanju zakonodavstva i pristupačnosti javnih institucija. Stoga je potrebna sveobuhvatna reforma.[23]

Zapošljavanje mladih

Stanovništvo Albanije značajno se smanjilo u posljednjih pet godina zbog kontinuiranog iseljavanja mladih, navodi se u izvješću INSTAT-a.[24]  Ali nezaposlenost mladih i dalje je znatno viša nego u većini prethodnih godina, iako se 2023. smanjila u odnosu na 2022.[25] Najveća stopa nezaposlenosti, od 22,5%, bila je u dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Za usporedbu, stopa nezaposlenosti mladih u EU-u u studenom 2023. iznosila je 14,5%, prema Eurostatu.[26] To pokazuje da je stopa nezaposlenosti mladih u Albaniji znatno viša od prosjeka EU. Značajan nedostatak radne snage i dalje postoji u više područja gospodarstva, uključujući turizam. Dionici procjenjuju da stotine tisuća radnih mjesta u restoranima, kafićima, barovima i hotelima ostaju nepopunjene.[27]

[1] Ministarstvo financija (2023), Skupština u načelu odobrava Nacrt proračuna za 2024. https://financa.gov.al/newsroom/kuvendi-miraton-ne-parim-projektbuxhetin-e-vitit-2024/

[2] Monitor (2023), 2024, pesha e shpenzimeve rritet për ushtrinë dhe mbrojtjen sociale, ulet për shëndetësinë dhe strehimin: https://www.monitor.al/2024-pesha-e-shpenzimeve-rritet-per-ushtrine-dhe-mbrojtjen-sociale-ulet-per-shendetesine-dhe-strehimin/

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] GREVIO (2023.), Izvješće koje je podnijela Albanija u skladu s člankom 68. stavkom 4. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (1. krug tematske evaluacije): https://rm.coe.int/state-report-addressed-to-grevio-/1680ac0c69

[5] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.,

Ured za publikacije Europske unije: https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[6] Europski institut za ravnopravnost spolova, Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu, https://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/20233289_PDF_MH0323262ENN_002.pdf

[7] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[8] UNICEF (2023.), Godišnje izvješće državnog ureda za 2023. u Albaniji: https://www.unicef.org/media/151936/file/Albania-2023-COAR.pdf

[9] Ministarstvo pravosuđa (2022.), Godišnje izvješće: https://www.drejtesia.gov.al/wp-content/uploads/2024/04/Vjetari-Statistikor-2022.pdf

[10] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[11] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[12] Europska komisija (2024.), Organizacija i upravljanje, temeljna načela i nacionalne politike:  https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/albania/fundamental-principles-and-national-policies

[13] Ujedinjeni narodi (2024.), stručnjaci Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije primjećuju albansko zakonodavstvo za borbu protiv rasizma u sportu, pitaju o sporazumu o azilu s Italijom i uključivanju romskog i egipćanskog stanovništva:   https://www.ungeneva.org/en/news-media/meeting-summary/2024/04/examen-de-lalbanie-devant-le-cerd-la-situation-des-roms-des

[14] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[15] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[16] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[17] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.: https://eige.europa.eu/publicationsresources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[18] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[19] Izjava za javnost Amnesty Internationala (2024), Sporazum Italije i Albanije o migraciji: pomicanje granica, ugrožavanje prava: https://www.amnesty.org/en/documents/eur30/7587/2024/en/

[20] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[21] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[22] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[23] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[24] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[25] Statista (2024.), Albanija: Stopa nezaposlenosti mladih od 2004. do 2023.: https://www.statista.com/statistics/811614/youth-unemployment-rate-in-albania/#statisticContainer 

[26] Eurostat (2024.), studeni 2023. Nezaposlenost u eurozoni na 6,4% EU na 5,9% https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/18278350/3-09012024-AP-EN.pdf/616998cd-5675-cd0d-8fb2-180a16c9af53#:~:text=In%20November%202023%2C%202.814%20million,regions%20in%20the%20previous%20month

[27] Euractiv (2023.), Nezaposlenost mladih u Albaniji raste, ali tisuće radnih mjesta ostaju nepopunjene: https://www.euractiv.com/section/politics/news/youth-unemployment-in-albania-rises-but-thousands-of-positions-remain-unfilled/

Albanija je umjereno dobro pripremljena u pogledu socijalne politike i politike zapošljavanja te je postigla dobar napredak unaprjeđujući institucije tržišta rada i pristup poslovima, navodi se u Izvješću o napretku EU-a za 2023.[1] Nova Nacionalna strategija zapošljavanja i vještina za razdoblje od 2023. do 2030. usredotočena je na kvalitetu poslova, razvoj vještina i bolje usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada. Albanija i Međunarodna organizacija rada (ILO) potpisale su Državni program dostojanstvenog rada za razdoblje od 2023. do 2026. za rješavanje ključnih pitanja u uvjetima rada i socijalne zaštite, uključujući nesreće na radu, nasilje i uznemiravanje na poslu, niske plaće i neodgovarajuću pokrivenost socijalnom sigurnošću. Albanski sektor tekstila, odjeće, kože i obuće suočava se s izazovima kao što su loši radni uvjeti i niska produktivnost, izvještava NSG. Integracija ekoloških inovacija u nacionalne politike mogla bi poboljšati konkurentnost sektora, unaprijediti poduzeća i poboljšati mogućnosti zapošljavanja.

Adekvatne plaće

Unatoč pozitivnim koracima prema povećanju plaća u javnom sektoru, nedostatak detaljnih planova i potencijalno negativni učinci novog Zakona o porezu na dohodak sugeriraju da je napredak nepotpun i prepun izazova, napominje NSG. Premijerovo pokretanje nacionalnog plana povećanja plaća u javnom sektoru 2023. obećava inicijativa. Očekuje se da će povećati prosječne plaće iu javnom iu privatnom sektoru, potencijalno poboljšavajući ukupni životni standard za mnoge ljude koji žive u Albaniji.[2] [3] Međutim, nije objavljen nijedan dokument koji bi detaljno opisao pojedinosti provedbe. Štoviše, prije ove mjere plaća, albanska skupština odobrila je kontroverzni Zakon o porezu na dohodak, Zakon br. 29/2023, od 30. ožujka 2023. [4], koji daje širu definiciju dohotka od rada i uvodi progresivno oporezivanje istog. Iako se to može smatrati pravednim, posebni pragovi možda neće značajno ublažiti porezno opterećenje za osobe s nižim primanjima, slabeći potencijalne pozitivne učinke nacionalnog plana na plaće.[5]

Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu

Albanija mora unaprijediti svoje zdravstvene i sigurnosne propise kako bi se uskladila sa standardima EU-a, navodi NSG. To bi trebalo učiniti posebice jačanjem institucionalnih kapaciteta i inspekcijskih procesa te razvojem nove strategije za razdoblje 2023.-2030.[6] U trenutku izrade ovog izvješća, strategija još uvijek nije uspostavljena, unatoč svojoj hitnosti. Albanija pati od visoke stope nesreća na radu sa smrtnim ishodom, a premalo prijavljuje nesreće na radu bez smrtnog ishoda i profesionalne bolesti. Zemlji također nedostaju kvalificirani stručnjaci za sigurnost. Ovi čimbenici ometaju formuliranje učinkovitih sigurnosnih politika. Državna inspekcija rada treba poboljšati svoje kapacitete za osiguranje sigurnosti na radnom mjestu i borbu protiv rada na crno. Planirana nacionalna strategija zaštite na radu za razdoblje od 2023. do 2026. trebala bi se pozabaviti tim pitanjima, prema NSG-u.[7] Albanija je ratificirala Konvenciju MOR-a o nasilju i uznemiravanju, 2019. (br. 190), no potrebno je više rada na usklađivanju nacionalnih zakona s konvencijom. NSG naglašava da su potrebni napori kako bi se osiguralo širenje zakona i izgradnja kapaciteta za provedbu. To bi trebalo podržati kampanjama podizanja svijesti koje uključuju različite dionike i koordiniranim radnjama koje vodi Nacionalno vijeće rada i koje uključuju vladina ministarstva i dionike.

Posao život balans

Posljednjih godina Albanija je napravila značajne korake u poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života kroz izmjene i dopune koje integriraju međunarodne konvencije i ugovore u svoj pravni okvir. Jedan od primjera je uvođenje do četiri mjeseca neplaćenog roditeljskog dopusta. Osim toga, snažno se zagovara ravnoteža između poslovnog i privatnog života i radna okruženja pogodna za obitelj.[8] Dok su daljnji detaljni propisi i dalje potrebni za usklađivanje s EU direktivama, ovi pomaci predstavljaju opipljiv napredak. Albanski radnici provode oko 43,7 sati tjedno na poslu, prema studiji koja se temelji na podacima Eurostata i albanskog INSTAT-a. To premašuje prosječno tjedno radno vrijeme zabilježeno u zemljama EU-a, naglašavajući razliku u obrascima rada.[9] Štoviše, prekovremeni rad u Albaniji raste, što predstavlja izazov jer fleksibilni radni aranžmani postaju sve rijeđi, posebno u sektorima kao što je bankarstvo.

Dobra praksa

Nakon povećanja minimalne plaće u travnju 2023., vlada osigurava mjesečnu financijsku naknadu od 1.674 ALL, što odgovara otprilike 16,5 €, zaposlenicima s minimalnom plaćom u određenim sektorima (industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) kako bi se pokrila veća socijalna sigurnost i zdravstveni doprinosi.[10] Korisnici naknade bili su samo zaposlenici s bruto plaćom do 34.000 ALL mjesečno. Ova je mjera, prema Pro Export Albania (PEA), pogodovala niskom broju u proizvodnom sektoru. Broj korisnika bio je 1.900 u proizvodnom sektoru, a za ostale sektore nema službenih podataka. Na zahtjev i inzistiranje PEA-e postignuto je povećanje cenzusa s 34.000 na 40.000 ALL-a nakon povećanja minimalne plaće.[11]

[1] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[2] Ured premijera Albanije (2023.), Plaće radnika, zajednički nacionalni prioritet. Nastavlja se dijalog s poduzetničkom zajednicom za daljnje povećanje plaća u privatnom sektoru: https://www.kryeministria.al/en/newsroom/pagat-e-punonjesve-prioritet-kombetar-i-perbashket-vijon-dialogu-me-sipermarrjen-per-rritjen-e-metejshme-te-pagave/

[3] Albansko investicijsko vijeće (2023.), Od niskih plaća do produktivnosti rada: https://www.investment.com.al/wp-content/uploads/2023/05/Albania-Investment-Council-From-Low-Wages-to-Labour-Productivity-2023.pdf

[4] Službeni izdavački centar Albanije, (2023.), Službeni list Republike Albanije br. 70: https://qbz.gov.al/eli/fz/2023/70/d9149c47-18e6-449b-b40b-e12ed54bac3d

[5] KPMG (2024.), Oporezivanje dohotka od zaposlenja u 2024.: https://kpmg.com/al/en/home/insights/2023/09/taxation-of-employment-income-in-2024.html

[6] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[7] Međunarodna organizacija rada (2022.), Državni program za dostojanstven rad u Albaniji 2023.-2026.: https://www.ilo.org/media/109516/download

[8] UNFPA Albanija (2023.), Uravnoteženi profesionalni i osobni život, moderan način razmišljanja koji pokreće tvrtku naprijed i osnažuje zaposlenike: https://albania.unfpa.org/en/news/balanced-professional-and-personal-life-modern-mindset-drives-company-forward-and-empowers

[9] INSTAT (2022), Zapošljavanje u Albaniji https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/employment-in-albania/

[10] VM (2023), O novčanoj naknadi zbog povećanja od

doprinose za socijalno osiguranje i zdravstveno osiguranje za svakog zaposlenika s minimalnom plaćom, ovisno o tome

povećati: https://www.tatime.gov.al/shkarko.php?id=13284

[11] Politiko (2023), Proširuje se raspon korisnika minimalne naknade plaće, dodaju se sektori: https://politiko.al/english/e-tjera/zgjerohet-fasha-e-perfituesve-te-kompensimit-per-pagen-minimale-sektoret-i490854

Programi socijalne pomoći u Albaniji prošireni su na podršku obiteljima s niskim primanjima, starijim osobama i osobama s invaliditetom putem novčanih transfera i mirovina. Međutim, obuhvat i primjerenost ovih programa zahtijevaju poboljšanja kako bi učinkovito dosegli one kojima je pomoć najpotrebnija. Vlada ima za cilj ojačati sustav socijalne zaštite širenjem pokrivenosti, preciznijim ciljanjem naknada i poboljšanjem kvalitete usluga.

Sustav socijalne zaštite u Albaniji, iako je učinkovit u odgovoru na pandemiju COVID-19, otkriva određene strukturne nedostatke. Stoga NSG preporučuje da Albanija proširi doprinosno socijalno osiguranje kako bi obuhvatila veći broj isključenih ili nedovoljno obuhvaćenih radnika, posebno žena, radnika u ruralnim područjima i poljoprivrednih radnika za vlastiti račun. Nizak obuhvat proizlazi iz ograničene sposobnosti plaćanja doprinosa i nedostatka razumijevanja prednosti reformiranog zakona o socijalnom osiguranju. Albanija je reformirala svoj program socijalne pomoći kako bi poboljšala točnost ciljanja, što je rezultiralo blagim povećanjem prosječnih naknada po osobi, ali smanjenjem broja korisničkih kućanstava i ukupnih rashoda. U kontekstu albanskih napora za decentralizaciju, lokalne vlasti treba savjetovati o osiguravanju osnovnog prihoda i socijalnih usluga za sve osobe u nepovoljnom položaju.

Kućište

Iako albanski ustav priznaje pravo na odgovarajuće i pristupačno stanovanje kao društveni cilj, izazovi i dalje postoje zbog opsežne neformalne izgradnje i masovne privatizacije u posljednjim desetljećima. Studija Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) pokazuje kako je to dovelo do prevlasti kuća u privatnom vlasništvu, od kojih su mnoge u početku bile ilegalno izgrađene.[1] Izvješće naglašava koliko je mali sektor iznajmljivanja socijalnog stanovanja. Zauzima oko 0,1% naseljenih stanova i suočava se sa oštrom konkurencijom privatnog tržišta. Hipotekarno tržište i dalje je nerazvijeno, a manje od 1% vlasnika kuća ima hipotekarne kredite. Glavni čimbenik su neformalne metode izgradnje koje uključuju gotovinske transakcije i doznake.

Albanija ima visoke cijene stanova u odnosu na dohodak – treće najviše u Europi 2023., izvijestio je NSG.[2] U isto vrijeme, neformalna gradnja se pojavila kao sredstvo za neke Albance da osiguraju sklonište unatoč negativnom utjecaju na urbano okruženje.[3] Nepriuštivost stambenog prostora posebno je teška u Tirani, glavnom gradu, zbog skokovitog rasta cijena nekretnina uzrokovanog čimbenicima poput pranja novca.[4] Izvješće UNECE-a ističe da su do 32% nekretnina u Tirani i obalnim područjima kupili nerezidenti, pogoršavajući problem. Posljedično, obiteljima s niskim primanjima izuzetno je teško kupiti dom.[5]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

Ostvaren je određeni napredak u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući uvođenje cijepljenja protiv HPV-a za 13-godišnje djevojčice[6] i donošenje akcijskog plana za mentalno zdravlje za 2023.-2026.[7] Inicijative kao što su e-recepti i e-izvješća ukazuju na napore prema digitalizaciji pružanja zdravstvene skrbi.[8]

Međutim, albanska javna zdravstvena potrošnja i dalje je niska, na 3,04% BDP-a i 9,47% ukupne državne potrošnje. To je niže nego u većini zemalja u jugoistočnoj Europi i EU-u i dovelo je do toga da se kurativnoj skrbi daje prednost nad preventivnim mjerama i primarnom zdravstvenom zaštitom.[9] Pandemija COVID-19 razotkrila je značajne nedostatke medicinskih potrepština i digitalne infrastrukture.[10] Neadekvatnost infrastrukture, osobito u ruralnim područjima, otežava pružanje usluga. Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem za ranjive skupine kao što su žene, osobe s invaliditetom, Romi i Egipćani je nedostatna.[11] Farmaceutski sektor i dalje se bori da zaštiti pacijente od krivotvorenih lijekova, a i dalje postoje nedostaci u kontroli duhana i upravljanju prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Pristup osnovnim uslugama

Pristup zdravstvenim uslugama se povećao, izvještava NSG. Dostupnost obrazovanja poboljšana je zahvaljujući reformama koje povećavaju upis u škole i poboljšavaju kvalitetu obrazovanja kroz nove objekte, udžbenike i obuku nastavnika. Međutim, u ruralnim i udaljenim područjima zdravstvu nedostaje specijalizirana skrb i problemi su priuštivosti, dok obrazovanje pati od razlika u ishodima i visokih stopa napuštanja školovanja.[12] Nedavne studije UNICEF-a ističu neadekvatno financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja, što posebno utječe na ranjive skupine i zahtijeva hitna poboljšanja dostupnosti i priuštivosti. Poboljšana koordinacija između općina, lokalnih ureda za obrazovanje i Ministarstva obrazovanja i športa ključna je za optimizaciju ulaganja i bolju uslugu djeci s teškoćama u razvoju.[13]  Kako bi poboljšala dugoročnu skrb, Albanija je usvojila Nacionalni akcijski plan o starenju 2020.–2024.[14] Međutim, to možda neće u potpunosti riješiti nedostatak pristupa odgovarajućim uslugama dugotrajne skrbi. NSG također izvještava o značajnim izazovima u digitalizaciji socijalnih usluga, poput kibernetičkog napada 2022. koji je usporio proces.

[1] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[2] NUMBEO (2023), Troškovi života u Albaniji: https://www.numbeo.com/cost-of-living/country_result.jsp?country=Albania

[3] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[4] CAN (2023), Izvješće, na rast cijena stanova utječe pranje novca: https://www.cna.al/english/ekonomi/raporti-rritja-e-cmimeve-te-banesave-ndikohet-nga-pastrimi-i-pastrimi-i--i382608 

[5] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[6] UNFPA Albanija (2024), Eliminacija raka vrata maternice u Albaniji: https://eeca.unfpa.org/en/news/eliminating-cervical-cancer-albania

[7] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2023.), Akcijski plan za mentalno zdravlje u Albaniji: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2023/11/Plani-i-Veprimit-per-Shendetin-Mendor-2023-2026.pdf

[8] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[9] INSTAT (2023.), Demografski pokazatelji Albanije: https://www.instat.gov.al/media/13284/treguesit-demografik-vjetore-2023-dhe-t1-2024.pdf

[10] FCTC (2022.), Protokol za uklanjanje nedopuštene trgovine duhanskim proizvodima: https://fctc.who.int/publications/m/item/brochure-protocol-to-eliminate-illicit-trade-in-tobacco-products

[11] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2022.), Nacionalni plan za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i Egipćana 2021.: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2022/03/NATIONAL-ACTION-PLAN-FOR-EQUALITY.pdf

[12] WHO (2023.), Godišnje izvješće o napretku prema provedbi Mape puta za zdravlje i dobrobit na Zapadnom Balkanu (2021. – 2025.): https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/369671/WHO-EURO-2023-7597-47364-69543-eng.pdf?sequence=1

[13] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[14] Europska komisija (2020.), Albanija: prvi dokument o nacionalnoj politici o starenju ESPN Flash Report 2020/47:https://eespn.euro.centre.org/wp-content/uploads/2020/08/ESPN-Flash-report-2020-47-AL-July-2020.pdf

CIVICUS Monitor klasificira albanski građanski prostor kao "Sužen", status nepromijenjen od 2018.[1] Ova klasifikacija ukazuje na to da, iako pojedinci i organizacije civilnog društva mogu ostvariti svoja prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, ta prava se često krše uznemiravanjem, uhićenjima ili napadima na kritičare onih koji su na vlasti, kao i prekomjernim sila tijekom prosvjeda i politički pritisak na medije.

NSG izvješćuje da je neovisnost medija ugrožena pokušajima vlade, političkih stranaka, poduzeća i kriminalnih skupina da izvrše nedopušten utjecaj te da postoje vjerodostojna izvješća o visokim medijskim osobama koje koriste svoje platforme za ucjenu.[2] Također je bilo izvještaja novinara o kašnjenju isplata plaća, nasilju i zastrašivanju. Ovi financijski problemi potaknuli su novinare da se oslanjaju na vanjske izvore prihoda, što je dovelo do pitanja neovisnosti i integriteta njihovih izvješća. Novinari često prakticiraju autocenzuru kako bi izbjegli nasilje i uznemiravanje ili kako bi osigurali posao.

Uključivanje civilnog društva u pregovore za pristupanje EU

Zakonski i regulatorni okvir Albanije o pravu na slobodu okupljanja i udruživanja u skladu je s međunarodnim standardima. Nacionalni elektronički registar udruga predviđen je za kraj 2023. godine.[3] Registar se sastoji od državne baze podataka koja prikuplja, organizira i pohranjuje informacije za neprofitne organizacije (NPO) elektronički, u interakciji s drugim strukturama kao što su civilni registar, trgovački registar, Glavna uprava za poreze, javnobilježnički registar i socijalno osiguranje Institut. Registar koji je izradilo Visoko sudsko vijeće vodit će i održavati Okružni sud u Tirani. Sadržat će podatke koji se odnose na osnivanje, područje djelovanja neprofitnih organizacija, eventualne promjene statusa i oblika organiziranja, podatke koji se odnose na zastupanje i zakonske zastupnike, kao i druge dodatne informacije predviđene zakonom. Razvoj strukturiranog elektroničkog registra značajan je korak naprijed jer promiče izvješćivanje i odgovornost u radu neprofitnih organizacija te povećava jamstvo povjerenja javnosti u njihovu administraciju i ispravno upravljanje.

Pravni okvir za javno savjetovanje u Albaniji usklađen je s europskim standardima, ali se suočava s izazovima kako bi postao potpuno operativan, posebno u pogledu redovitih savjetovanja o nacrtima zakona i proširenja opsega savjetovanja na provedbu zakona. Ulogu civilnog društva u pristupnim pregovorima s EU potrebno je ojačati kako bi njegovo sudjelovanje postalo smisleno. To zahtijeva poboljšane operativne strukture na vladinoj razini, kao što je Partnerska platforma za europske integracije. Financiranje organizacija civilnog društva (OCD) i dalje je nedostatno, što utječe na njihovu sposobnost da učinkovito utječu na politiku unatoč njihovom velikom broju.[4] Osim toga, nije bilo napretka u provedbi plana prema stvaranju poticajnog okruženja za civilno društvo. Plan i dalje uvelike ovisi o potpori donatora, koju uglavnom pružaju strani donatori. Ovo je dokaz nedostatka konkretne potpore i vlasništva vlade. Još se čeka revizija Zakona o volonterstvu.

[1] CIVICUS (2023), Albanija: https://monitor.civicus.org/country/albania/

[2] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] Kasmi (2023), Inicijative civilnog društva: ključ za pristupanje Albanije EU: https://www.researchgate.net/publication/372237129_Civil_Society_Initiatives_the_key_to_Albania%27_s_EU_accession

Pristup održivoj mobilnosti: prometno siromaštvo

Albanija se suočava s izazovima u elektrifikaciji svog javnog prijevoza zbog financijskih ograničenja i zahtjeva tehničke stručnosti. Međutim, lokalne vlasti imaju posebne odgovornosti za upravljanje kvalitetom zraka.[1] U Tirani prometni sektor ima značajan utjecaj na razine onečišćenja, što predstavlja rizik za javno zdravlje. (Teška industrija i energetski sektor imaju minimalan utjecaj na okoliš.)[2] Urbana mobilnost u Tirani naišla je na izazov zbog naglog porasta broja vozila od kasnih 1980-ih, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, većih emisija stakleničkih plinova i loše kvalitete zraka. Iako se neki od utjecaja klimatskih promjena već osjećaju u Albaniji, zemlja je još uvijek u ranoj fazi usvajanja, prevencije i provedbe mjera za ublažavanje.[3] Kako bi se promicala održivost, postoji kritična potreba za poboljšanjem alternativa pružanjem robusnog javnog prijevoza, sigurnih pješačkih objekata i biciklističkih staza. Iako su ulaganja pokazala pozitivne rezultate, stalni napori ključni su za prevladavanje prepreka planiranju i provedbi rješenja mobilnosti, kao što su nedostatni kadrovski i tehnički kapaciteti.

Dobra praksa

Kao dobru praksu, NGS ističe projekt pod nazivom “Održivi urbani prijevoz u Tirani (SUTi)”[4] u okviru Inicijative za transformativnu urbanu mobilnost (TUMI) za uspostavu upravljanja temeljenog na podacima, poboljšanje autobusnog sustava i njegove usmjerenosti na kupce te poboljšanje pješačke i biciklističke infrastrukture. Projekt koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), njemačka razvojna agencija, ima za cilj doprinijeti održivom i klimatski prihvatljivom gradskom prijevozu.[5]

[1] Ministarstvo turizma i zaštite okoliša (2019), DCM Upravljanje kvalitetom zraka: https://turizmi.gov.al/wp-content/uploads/2019/07/vkm-412-2019-menaxhimi-i-ajrit.pdf

[2] Institut za razvoj staništa i POLIS Press (2019.), Dekarbonizacija sektora javnog prijevoza u Tirani: https://www.co-plan.org/wp-content/uploads/2020/02/Decarbonisation-of-the-Public-Transport-Sector-in-Tirana_Rodion-GJoka.pdf

[3] Gjoka, RHoxha, Xh. & Bashmili, K., (2018.), Upravljanje za rješavanje klimatskih promjena. Godišnji pregled teritorijalne uprave u Albaniji: https://www.co-plan.org/en/governance-for-climate-change-rg-xh-kb/

[4] GIZ (2022.), Održivi gradski prijevoz u Tirani Towwards data-driven sustainable urban mobility action in Tirana: https://www.giz.de/en/downloads/giz22-en-factsheet-SUTi.pdf

[5] GIZ (2024), Poboljšanje alternativne klimatski prihvatljive mobilnosti u Tirani: https://www.giz.de/en/worldwide/103792.html