Ulaganje u sustav socijalne skrbi

The NSG reported a mix of progress and ongoing challenges. Although significant efforts have been made in social care and economic support, there is still work to be done to address ongoing issues and ensure comprehensive improvement in the welfare system. The Ministry of Health and Social Protection’s efforts in 2023 resulted in significant strides in social care. They benefited around 60,000 families and individuals in need, 160,000 people with disabilities, and almost 200 individuals in public residential centres. The 2024 budget reflects a focus on sustainable economic growth, welfare distribution, quality employment, and social protection: spending on social protection has been increased to 29.4% of total expenditure.[1] Albanska vlada konsolidira shemu ekonomske pomoći, provodi sustav biopsihosocijalne procjene za osobe s invaliditetom i reformira usluge socijalne skrbi. Nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova (2021.-2030.) provode različite vladine i lokalne institucije. Međutim, proračun za 2024. smanjuje rashode za zdravstvo i stanovanje: izdaci za zdravstvo smanjeni su na 9,4% od ukupnog iznosa.[2] The economic aid scheme’s targeting requires further assessment through field research and microdata analysis.[3] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite treba dovršiti evaluaciju postojeće Strategije socijalne zaštite i napredovati u izradi Nacionalne strategije za ravnopravnost spolova 2024.-2030. Unatoč naporima, kontinuirano financiranje i koordinacija među različitim institucijama su nedostatni. Troškovi se moraju procijeniti za razdoblje od 10 godina.[4]

Ravnopravnost spolova

Albanija je postigla napredak u rodnoj ravnopravnosti, prema NSG-u, dijelom zahvaljujući snažnom feminističkom pokretu u zemlji. Indeks rodne ravnopravnosti za 2023. pokazuje da je Albanija jedan od vodećih u političkoj i ekonomskoj moći žena, s visokom zastupljenošću žena na ministarskim pozicijama (45%) i korporativnim odborima (26%) u regiji Balkana. Zdravstveni pokazatelji su jaki, a i žene i muškarci imaju dug životni vijek i pozitivno samopoimanje zdravlja.[5] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite financira dva nacionalna centra za pružanje usluga dugotrajnog smještaja i podrške žrtvama obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima. Međutim, segregacija mjerena koncentracijom zaposlenih žena u sektorima obrazovanja, zdravlja i socijalnog rada u Albaniji je 14 %, što je najniže u regiji Balkana.[6]

I dalje postoji značajna rodna nejednakost u zapošljavanju, s razlikom u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena od 10,4 postotnih bodova. Albanci imaju najduži radni vijek u regiji Zapadnog Balkana, i za žene (31 godina) i za muškarce (41 godina). Ali ova razlika od 10 godina u radnom vijeku doprinosi jazu u mirovinama između spolova. Silovanje, uključujući silovanje u braku, i nasilje u obitelji priznati su kao zločini u Albaniji, ali provedba je i dalje nedosljedna.[7] Supružničko silovanje se ne tretira dosljedno kao zločin, a zakon se posebno ne bavi takozvanim korektivnim silovanjem LGBTQI+ osoba. Izvješća o nasilju temeljenom na spolu, uključujući obiteljsko nasilje i seksualno uznemiravanje, su brojna, ali su mjere protiv seksualnog uznemiravanja rijetke. Nasilje nad ženama i djecom i dalje je gorući problem, a postoje i stalni izazovi u pružanju integriranih usluga zaštite djece osobama koje su preživjele nasilje, zlostavljanje i iskorištavanje.[8] Unatoč napretku u smanjenju zatvorskih kazni za maloljetnike uključene u pravne sukobe, i dalje postoje problemi s postupanjem s djecom u ustanovama koja čekaju kaznu.[9] Pravni okvir ne štiti u potpunosti LGBTQI+ pojedince od diskriminacije ili nasilja, unatoč zakonima koji zabranjuju diskriminaciju pri zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Diskriminacija i dalje postoji u područjima kao što su nejednaka provedba zakona o jednakim plaćama, društvene norme koje podređuju žene i diskriminatorne prakse u matičnim knjigama o identitetu roditelja [10]. LGBTQI+ osobe suočene su sa široko rasprostranjenom društvenom diskriminacijom, a neprijavljivanje nasilja i uznemiravanja je uobičajeno zbog straha od izlaska i nedostatka povjerenja u institucije. Provedba Nacionalnog akcijskog plana za LGBTQI+ i provedba zakona o zločinima iz mržnje su neadekvatni, a i dalje postoje incidenti s diskriminirajućim jezikom u medijima i na internetu.[11]

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

NSG izvještava da, unatoč tekućim izazovima, Albanija napreduje u obrazovanju, obuci i cjeloživotnom učenju kroz različite inicijative i programe. U obrazovnom sektoru uspostavljen je sustav potpore kako bi se smanjile stope prekida školovanja i ponudila druga prilika za obvezno obrazovanje. Učenici stariji od 16 godina svoje obrazovanje mogu završiti u školama za obrazovanje odraslih. [12]

Za pravosudne službenike kao što su suci i tužitelji, Albanija je između 2020. i 2023. provela više tečajeva obuke na poslu o jednakosti i nediskriminaciji, pokrivajući teme kao što su genocid, tražitelji azila i diskriminacija. Policijski službenici također su prošli obuku o sprječavanju diskriminacije i rješavanju stereotipa koji utječu na LGBTQI+ zajednicu: više od 7500 njih prošlo je obuku na lokalnoj razini 2023. godine. [13]

In lifelong learning, Albania has adopted cross-border mobility programmes such as Erasmus+ and the European Solidarity Corps, providing young people with opportunities for travel and skills development. EU financial aid and bilateral agreements support vocational training facilities and job opportunities in sectors such as construction, agriculture, and tourism. These programmes enhance international collaboration and employment. Entrepreneurship education, guided by the European Entrepreneurship Competence Framework (EntreComp), focuses on developing students’ entrepreneurial skills.[14] Neformalno i informalno obrazovanje također značajno pomaže poticanju poduzetničkih kompetencija, posebno za društvene poduzetnike, žene, mlade i manjine. NSG je kao dobru praksu istaknuo donošenje novog programa za subvencioniranje razvoja digitalnih vještina, jer se njime želi pomoći osobama s invaliditetom u pronalasku posla. Osim toga, Nacionalna strategija zapošljavanja i vještina za razdoblje od 2023. do 2030. uključuje porez na poslodavce koji ne ispunjavaju svoju kvotu zaposlenih s invaliditetom. To se prikuplja kroz porezni sustav.[15]

Međutim, izazovi ostaju u različitim područjima. Unatoč naporima vlade da unaprijedi ljudske potencijale, kapaciteti inspekcije socijalnih usluga i dalje su vrlo ograničeni. Školama nedostaju protokoli za suočavanje s diskriminacijom i zlostavljanjem LGBTQI+ djece, Roma, balkanskih Egipćana i djece s invaliditetom.[16] Furthermore, educational disparities present challenges for integrating Roma and Egyptians into the workforce. The state provides government bodies with no formal training on statelessness, and regular training is carried out by NGOs and supported by international donors such as ENS, UNHCR, and the US Embassy. While entrepreneurship education is aimed at developing students’ entrepreneurial skills, challenges remain in improving vocational education, increasing participation in adult education, enhancing digital skills, and strengthening private-sector collaboration. The country’s knowledge index, which is part of the Gender Equality Index and measures gender inequalities in educational attainment, participation in education and training over the life course and gender segregation, is lower than those of neighbouring countries, highlighting gender inequalities in educational attainment. The index for Albania is 55.6, but 62.4 in North Macedonia, for instance.[17]

Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila i manjina

Albanija je provela sveobuhvatne nacionalne akcijske planove usmjerene na promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma i Egipćana. Planovi uključuju uspostavu multidisciplinarnih povjerenstava i programa obuke za praćenje i izvješćivanje o napretku. Vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) kako bi pružila zaštitu i pomoć izbjeglicama, povratnicima i tražiteljima azila.[18] Albanija je kao odgovor na ukrajinsko-ruski sukob osnovala fond od 48 milijuna eura za prihvat i uključivanje. Dana 6. studenoga 2023. talijanski i albanski premijer objavili su da su potpisali sporazum o uspostavi dvaju centara u Albaniji za držanje ljudi koje su na moru spasili talijanski brodovi, uključujući ljude koji traže zaštitu. Opći zaključak Amnesty Internationala je da, iako je malo vjerojatno da će sporazum postići svoj navedeni cilj u pogledu upravljanja migracijama, njegova bi provedba imala negativan učinak na niz ljudskih prava, uključujući prava na život i fizički integritet ljudi u nevolji na moru, te prava na slobodu, azil i odgovarajući pravni lijek za osobe koje su prebačene u Albaniju kršeći međunarodno pravo i pravo EU-a, kao i talijanski ustav.[19] Osim toga, obećane su mjere za sprječavanje rasne diskriminacije, uključujući obuku policije za zločine iz mržnje i izmjene medijskih zakona kako bi se suzbio govor mržnje. Oni predstavljaju proaktivne korake za rješavanje diskriminatornih praksi.[20]

Ostaju izazovi u obliku diskriminacije, sporih birokratskih procesa, društvenog pritiska i neujednačene provedbe inicijativa za uključivanje. Zajednice Roma i Egipćana suočavaju se s izazovima u pristupu tržištu rada unatoč vladinim naporima, budući da slabi institucionalni kapaciteti sprječavaju učinkovitu podršku.[21] Significant challenges exist in processes to determine asylum access and refugee status, and inadequate reception processes and border pushbacks affect asylum seekers’ rights.[22] I dalje postoje prepreke političkom sudjelovanju za žene, mlade birače i manjinske skupine, pod utjecajem čimbenika kao što su društveni i obiteljski pritisak, u okviru takozvanog „obiteljskog glasovanja“, fenomena za koji glava obitelji (obično otac) vrši pritisak da odredi za koga bi ostali članovi obitelji trebali glasati. Diskriminacija romskih i balkansko-egipatskih zajednica i dalje je raširena u raznim sektorima, što ukazuje na sustavne izazove. Napredak vlade u provedbi prava osoba s invaliditetom nejednak je po regijama, posebice u usklađivanju zakonodavstva i pristupačnosti javnih institucija. Stoga je potrebna sveobuhvatna reforma.[23]

Zapošljavanje mladih

Albania’s population has decreased notably over the past five years due to continuous youth emigration, according to a report by INSTAT.[24]  Ali nezaposlenost mladih i dalje je znatno viša nego u većini prethodnih godina, iako se 2023. smanjila u odnosu na 2022.[25] Najveća stopa nezaposlenosti, od 22,5%, bila je u dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Za usporedbu, stopa nezaposlenosti mladih u EU-u u studenom 2023. iznosila je 14,5%, prema Eurostatu.[26] This indicates that Albania’s youth unemployment rate is significantly higher than the EU average. Significant labour shortages persist in multiple areas of the economy, including tourism. Stakeholders estimate that hundreds of thousands of positions in restaurants, cafés, bars, and hotels remain unfilled.[27]

[1] Ministarstvo financija (2023), Skupština u načelu odobrava Nacrt proračuna za 2024. https://financa.gov.al/newsroom/kuvendi-miraton-ne-parim-projektbuxhetin-e-vitit-2024/

[2] Monitor (2023), 2024, pesha e shpenzimeve rritet për ushtrinë dhe mbrojtjen sociale, ulet për shëndetësinë dhe strehimin: https://www.monitor.al/2024-pesha-e-shpenzimeve-rritet-per-ushtrine-dhe-mbrojtjen-sociale-ulet-per-shendetesine-dhe-strehimin/

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] GREVIO (2023.), Izvješće koje je podnijela Albanija u skladu s člankom 68. stavkom 4. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (1. krug tematske evaluacije): https://rm.coe.int/state-report-addressed-to-grevio-/1680ac0c69

[5] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.,

Ured za publikacije Europske unije: https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[6] Europski institut za ravnopravnost spolova, Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu, https://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/20233289_PDF_MH0323262ENN_002.pdf

[7] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[8] UNICEF (2023.), Godišnje izvješće državnog ureda za 2023. u Albaniji: https://www.unicef.org/media/151936/file/Albania-2023-COAR.pdf

[9] Ministarstvo pravosuđa (2022.), Godišnje izvješće: https://www.drejtesia.gov.al/wp-content/uploads/2024/04/Vjetari-Statistikor-2022.pdf

[10] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[11] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[12] Europska komisija (2024.), Organizacija i upravljanje, temeljna načela i nacionalne politike:  https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/albania/fundamental-principles-and-national-policies

[13] Ujedinjeni narodi (2024.), stručnjaci Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije primjećuju albansko zakonodavstvo za borbu protiv rasizma u sportu, pitaju o sporazumu o azilu s Italijom i uključivanju romskog i egipćanskog stanovništva:   https://www.ungeneva.org/en/news-media/meeting-summary/2024/04/examen-de-lalbanie-devant-le-cerd-la-situation-des-roms-des

[14] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[15] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[16] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[17] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.: https://eige.europa.eu/publicationsresources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[18] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[19] Izjava za javnost Amnesty Internationala (2024), Sporazum Italije i Albanije o migraciji: pomicanje granica, ugrožavanje prava: https://www.amnesty.org/en/documents/eur30/7587/2024/en/

[20] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[21] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[22] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[23] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[24] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[25] Statista (2024.), Albanija: Stopa nezaposlenosti mladih od 2004. do 2023.: https://www.statista.com/statistics/811614/youth-unemployment-rate-in-albania/#statisticContainer

[26] Eurostat (2024.), studeni 2023. Nezaposlenost u eurozoni na 6,4% EU na 5,9% https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/18278350/3-09012024-AP-EN.pdf/616998cd-5675-cd0d-8fb2-180a16c9af53#:~:text=In%20November%202023%2C%202.814%20million,regions%20in%20the%20previous%20month

[27] Euractiv (2023.), Nezaposlenost mladih u Albaniji raste, ali tisuće radnih mjesta ostaju nepopunjene: https://www.euractiv.com/section/politics/news/youth-unemployment-in-albania-rises-but-thousands-of-positions-remain-unfilled/

Albanija je umjereno dobro pripremljena u pogledu socijalne politike i politike zapošljavanja te je postigla dobar napredak unaprjeđujući institucije tržišta rada i pristup poslovima, navodi se u Izvješću o napretku EU-a za 2023.[1] The new 2023-2030 National Employment and Skills Strategy focuses on job quality, skills development, and better matching of labour market demand and supply. Albania and the International Labour Organisation (ILO) signed the 2023-2026 Decent Work Country Programme to address key issues in working conditions and social protection, including work accidents, violence and harassment at work, low wages, and inadequate social security coverage. Albania’s textile, clothing, leather, and footwear sectors face challenges such as poor working conditions and low productivity, the NSG reports. Integrating eco-innovation into national policies could enhance sector competitiveness, upgrade enterprises, and improve job opportunities.

Primjerene plaće

Despite positive steps towards raising public sector wages, a lack of detailed plans and the potentially negative impacts of the new Income Tax Law suggest that the progress is incomplete and fraught with challenges, the NSG notes. The Prime Minister’s launch of a national plan to increase wages in the public sector in 2023 is a promising initiative. It is expected to boost average wages in both the public and the private sectors, potentially improving the overall standard of living for many people living in Albania.[2] [3] Međutim, nije objavljen nijedan dokument koji bi detaljno opisao pojedinosti provedbe. Štoviše, prije ove mjere plaća, albanska skupština odobrila je kontroverzni Zakon o porezu na dohodak, Zakon br. 29/2023, od 30. ožujka 2023. [4], koji daje širu definiciju dohotka od rada i uvodi progresivno oporezivanje istog. Iako se to može smatrati pravednim, posebni pragovi možda neće značajno ublažiti porezno opterećenje za osobe s nižim primanjima, slabeći potencijalne pozitivne učinke nacionalnog plana na plaće.[5]

Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu

Albanija mora unaprijediti svoje zdravstvene i sigurnosne propise kako bi se uskladila sa standardima EU-a, navodi NSG. To bi trebalo učiniti posebice jačanjem institucionalnih kapaciteta i inspekcijskih procesa te razvojem nove strategije za razdoblje 2023.-2030.[6] U trenutku izrade ovog izvješća, strategija još uvijek nije uspostavljena, unatoč svojoj hitnosti. Albanija pati od visoke stope nesreća na radu sa smrtnim ishodom, a premalo prijavljuje nesreće na radu bez smrtnog ishoda i profesionalne bolesti. Zemlji također nedostaju kvalificirani stručnjaci za sigurnost. Ovi čimbenici ometaju formuliranje učinkovitih sigurnosnih politika. Državna inspekcija rada treba poboljšati svoje kapacitete za osiguranje sigurnosti na radnom mjestu i borbu protiv rada na crno. Planirana nacionalna strategija zaštite na radu za razdoblje od 2023. do 2026. trebala bi se pozabaviti tim pitanjima, prema NSG-u.[7] Albanija je ratificirala Konvenciju MOR-a o nasilju i uznemiravanju, 2019. (br. 190), no potrebno je više rada na usklađivanju nacionalnih zakona s konvencijom. NSG naglašava da su potrebni napori kako bi se osiguralo širenje zakona i izgradnja kapaciteta za provedbu. To bi trebalo podržati kampanjama podizanja svijesti koje uključuju različite dionike i koordiniranim radnjama koje vodi Nacionalno vijeće rada i koje uključuju vladina ministarstva i dionike.

Posao život balans

Posljednjih godina Albanija je napravila značajne korake u poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života kroz izmjene i dopune koje integriraju međunarodne konvencije i ugovore u svoj pravni okvir. Jedan od primjera je uvođenje do četiri mjeseca neplaćenog roditeljskog dopusta. Osim toga, snažno se zagovara ravnoteža između poslovnog i privatnog života i radna okruženja pogodna za obitelj.[8] While further detailed regulations are still required to align with EU directives, these advances represent tangible progress. Albanian workers spend about 43.7 hours per week at work, according to a study using data from Eurostat and Albania’s INSTAT. This exceeds the average weekly working hours observed in EU countries, highlighting a difference in work patterns.[9] Štoviše, prekovremeni rad u Albaniji raste, što predstavlja izazov jer fleksibilni radni aranžmani postaju sve rijeđi, posebno u sektorima kao što je bankarstvo.

Dobra praksa

Nakon povećanja minimalne plaće u travnju 2023., vlada osigurava mjesečnu financijsku naknadu od 1.674 ALL, što odgovara otprilike 16,5 €, zaposlenicima s minimalnom plaćom u određenim sektorima (industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) kako bi se pokrila veća socijalna sigurnost i zdravstveni doprinosi.[10] Korisnici naknade bili su samo zaposlenici s bruto plaćom do 34.000 ALL mjesečno. Ova je mjera, prema Pro Export Albania (PEA), pogodovala niskom broju u proizvodnom sektoru. Broj korisnika bio je 1.900 u proizvodnom sektoru, a za ostale sektore nema službenih podataka. Na zahtjev i inzistiranje PEA-e postignuto je povećanje cenzusa s 34.000 na 40.000 ALL-a nakon povećanja minimalne plaće.[11]

[1] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[2] Ured premijera Albanije (2023.), Plaće radnika, zajednički nacionalni prioritet. Nastavlja se dijalog s poduzetničkom zajednicom za daljnje povećanje plaća u privatnom sektoru: https://www.kryeministria.al/en/newsroom/pagat-e-punonjesve-prioritet-kombetar-i-perbashket-vijon-dialogu-me-sipermarrjen-per-rritjen-e-metejshme-te-pagave/

[3] Albansko investicijsko vijeće (2023.), Od niskih plaća do produktivnosti rada: https://www.investment.com.al/wp-content/uploads/2023/05/Albania-Investment-Council-From-Low-Wages-to-Labour-Productivity-2023.pdf

[4] Službeni izdavački centar Albanije, (2023.), Službeni list Republike Albanije br. 70: https://qbz.gov.al/eli/fz/2023/70/d9149c47-18e6-449b-b40b-e12ed54bac3d

[5] KPMG (2024.), Oporezivanje dohotka od zaposlenja u 2024.: https://kpmg.com/al/en/home/insights/2023/09/taxation-of-employment-income-in-2024.html

[6] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[7] Međunarodna organizacija rada (2022.), Državni program za dostojanstven rad u Albaniji 2023.-2026.: https://www.ilo.org/media/109516/download

[8] UNFPA Albanija (2023.), Uravnoteženi profesionalni i osobni život, moderan način razmišljanja koji pokreće tvrtku naprijed i osnažuje zaposlenike: https://albania.unfpa.org/en/news/balanced-professional-and-personal-life-modern-mindset-drives-company-forward-and-empowers

[9] INSTAT (2022), Zapošljavanje u Albaniji https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/employment-in-albania/

[10] VM (2023), O novčanoj naknadi zbog povećanja od

doprinose za socijalno osiguranje i zdravstveno osiguranje za svakog zaposlenika s minimalnom plaćom, ovisno o tome

povećati: https://www.tatime.gov.al/shkarko.php?id=13284

[11] Politiko (2023), Proširuje se raspon korisnika minimalne naknade plaće, dodaju se sektori: https://politiko.al/english/e-tjera/zgjerohet-fasha-e-perfituesve-te-kompensimit-per-pagen-minimale-sektoret-i490854

Programi socijalne pomoći u Albaniji prošireni su na podršku obiteljima s niskim primanjima, starijim osobama i osobama s invaliditetom putem novčanih transfera i mirovina. Međutim, obuhvat i primjerenost ovih programa zahtijevaju poboljšanja kako bi učinkovito dosegli one kojima je pomoć najpotrebnija. Vlada ima za cilj ojačati sustav socijalne zaštite širenjem pokrivenosti, preciznijim ciljanjem naknada i poboljšanjem kvalitete usluga.

Sustav socijalne zaštite u Albaniji, iako je učinkovit u odgovoru na pandemiju COVID-19, otkriva određene strukturne nedostatke. Stoga NSG preporučuje da Albanija proširi doprinosno socijalno osiguranje kako bi obuhvatila veći broj isključenih ili nedovoljno obuhvaćenih radnika, posebno žena, radnika u ruralnim područjima i poljoprivrednih radnika za vlastiti račun. Nizak obuhvat proizlazi iz ograničene sposobnosti plaćanja doprinosa i nedostatka razumijevanja prednosti reformiranog zakona o socijalnom osiguranju. Albanija je reformirala svoj program socijalne pomoći kako bi poboljšala točnost ciljanja, što je rezultiralo blagim povećanjem prosječnih naknada po osobi, ali smanjenjem broja korisničkih kućanstava i ukupnih rashoda. U kontekstu albanskih napora za decentralizaciju, lokalne vlasti treba savjetovati o osiguravanju osnovnog prihoda i socijalnih usluga za sve osobe u nepovoljnom položaju.

Stanovanje

While Albania’s constitution recognises the right to adequate and affordable housing as a social objective, challenges persist due to extensive informal construction and mass privatisation in recent decades. A study by the United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) shows how this has led to a predominance of privately owned homes, many of which were initially built illegally.[1] Izvješće naglašava koliko je mali sektor iznajmljivanja socijalnog stanovanja. Zauzima oko 0,1% naseljenih stanova i suočava se sa oštrom konkurencijom privatnog tržišta. Hipotekarno tržište i dalje je nerazvijeno, a manje od 1% vlasnika kuća ima hipotekarne kredite. Glavni čimbenik su neformalne metode izgradnje koje uključuju gotovinske transakcije i doznake.

Albanija ima visoke cijene stanova u odnosu na dohodak – treće najviše u Europi 2023., izvijestio je NSG.[2] U isto vrijeme, neformalna gradnja se pojavila kao sredstvo za neke Albance da osiguraju sklonište unatoč negativnom utjecaju na urbano okruženje.[3] Nepriuštivost stambenog prostora posebno je teška u Tirani, glavnom gradu, zbog skokovitog rasta cijena nekretnina uzrokovanog čimbenicima poput pranja novca.[4] Izvješće UNECE-a ističe da su do 32% nekretnina u Tirani i obalnim područjima kupili nerezidenti, pogoršavajući problem. Posljedično, obiteljima s niskim primanjima izuzetno je teško kupiti dom.[5]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

Ostvaren je određeni napredak u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući uvođenje cijepljenja protiv HPV-a za 13-godišnje djevojčice[6] i donošenje akcijskog plana za mentalno zdravlje za 2023.-2026.[7] Inicijative kao što su e-recepti i e-izvješća ukazuju na napore prema digitalizaciji pružanja zdravstvene skrbi.[8]

However, Albania’s public health spending remains low, at 3.04% of GDP and 9.47% of total government spending. This is lower than in most countries in southeastern Europe and the EU and has led curative care to be given priority over preventive measures and primary healthcare.[9] Pandemija COVID-19 razotkrila je značajne nedostatke medicinskih potrepština i digitalne infrastrukture.[10] Neadekvatnost infrastrukture, osobito u ruralnim područjima, otežava pružanje usluga. Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem za ranjive skupine kao što su žene, osobe s invaliditetom, Romi i Egipćani je nedostatna.[11] Farmaceutski sektor i dalje se bori da zaštiti pacijente od krivotvorenih lijekova, a i dalje postoje nedostaci u kontroli duhana i upravljanju prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Pristup osnovnim uslugama

Pristup zdravstvenim uslugama se povećao, izvještava NSG. Dostupnost obrazovanja poboljšana je zahvaljujući reformama koje povećavaju upis u škole i poboljšavaju kvalitetu obrazovanja kroz nove objekte, udžbenike i obuku nastavnika. Međutim, u ruralnim i udaljenim područjima zdravstvu nedostaje specijalizirana skrb i problemi su priuštivosti, dok obrazovanje pati od razlika u ishodima i visokih stopa napuštanja školovanja.[12] Nedavne studije UNICEF-a ističu neadekvatno financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja, što posebno utječe na ranjive skupine i zahtijeva hitna poboljšanja dostupnosti i priuštivosti. Poboljšana koordinacija između općina, lokalnih ureda za obrazovanje i Ministarstva obrazovanja i športa ključna je za optimizaciju ulaganja i bolju uslugu djeci s teškoćama u razvoju.[13]  Kako bi poboljšala dugoročnu skrb, Albanija je usvojila Nacionalni akcijski plan o starenju 2020.–2024.[14] Međutim, to možda neće u potpunosti riješiti nedostatak pristupa odgovarajućim uslugama dugotrajne skrbi. NSG također izvještava o značajnim izazovima u digitalizaciji socijalnih usluga, poput kibernetičkog napada 2022. koji je usporio proces.

[1] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[2] NUMBEO (2023), Troškovi života u Albaniji: https://www.numbeo.com/cost-of-living/country_result.jsp?country=Albania

[3] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[4] CAN (2023), Izvješće, na rast cijena stanova utječe pranje novca: https://www.cna.al/english/ekonomi/raporti-rritja-e-cmimeve-te-banesave-ndikohet-nga-pastrimi-i-pastrimi-i–i382608

[5] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[6] UNFPA Albanija (2024), Eliminacija raka vrata maternice u Albaniji: https://eeca.unfpa.org/en/news/eliminating-cervical-cancer-albania

[7] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2023.), Akcijski plan za mentalno zdravlje u Albaniji: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2023/11/Plani-i-Veprimit-per-Shendetin-Mendor-2023-2026.pdf

[8] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[9] INSTAT (2023.), Demografski pokazatelji Albanije: https://www.instat.gov.al/media/13284/treguesit-demografik-vjetore-2023-dhe-t1-2024.pdf

[10] FCTC (2022.), Protokol za uklanjanje nedopuštene trgovine duhanskim proizvodima: https://fctc.who.int/publications/m/item/brochure-protocol-to-eliminate-illicit-trade-in-tobacco-products

[11] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2022.), Nacionalni plan za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i Egipćana 2021.: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2022/03/NATIONAL-ACTION-PLAN-FOR-EQUALITY.pdf

[12] WHO (2023.), Godišnje izvješće o napretku prema provedbi Mape puta za zdravlje i dobrobit na Zapadnom Balkanu (2021. – 2025.): https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/369671/WHO-EURO-2023-7597-47364-69543-eng.pdf?sequence=1

[13] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[14] Europska komisija (2020.), Albanija: prvi dokument o nacionalnoj politici o starenju ESPN Flash Report 2020/47:https://eespn.euro.centre.org/wp-content/uploads/2020/08/ESPN-Flash-report-2020-47-AL-July-2020.pdf

The CIVICUS Monitor classifies Albania’s civic space as “Narrowed,” a status unchanged since 2018.[1] Ta klasifikacija znači da se, premda se pojedinci i organizacije civilnog društva mogu služiti svojim pravima na slobodu udruživanja, mirno okupljanje i izražavanje, ta prava često krše uznemiravanjem, zatvaranjem ili nasrtajima na kritičare vlastodržaca, kao i prekomjernom silom tijekom demonstracija i političkim pritiskom na medije.

NSG izvješćuje da je neovisnost medija ugrožena pokušajima vlade, političkih stranaka, poduzeća i kriminalnih skupina da izvrše nedopušten utjecaj te da postoje vjerodostojna izvješća o visokim medijskim osobama koje koriste svoje platforme za ucjenu.[2] Također je bilo izvještaja novinara o kašnjenju isplata plaća, nasilju i zastrašivanju. Ovi financijski problemi potaknuli su novinare da se oslanjaju na vanjske izvore prihoda, što je dovelo do pitanja neovisnosti i integriteta njihovih izvješća. Novinari često prakticiraju autocenzuru kako bi izbjegli nasilje i uznemiravanje ili kako bi osigurali posao.

Uključivanje civilnog društva u pregovore za pristupanje EU

Zakonski i regulatorni okvir Albanije o pravu na slobodu okupljanja i udruživanja u skladu je s međunarodnim standardima. Nacionalni elektronički registar udruga predviđen je za kraj 2023. godine.[3] Registar se sastoji od državne baze podataka koja prikuplja, organizira i pohranjuje informacije za neprofitne organizacije (NPO) elektronički, u interakciji s drugim strukturama kao što su civilni registar, trgovački registar, Glavna uprava za poreze, javnobilježnički registar i socijalno osiguranje Institut. Registar koji je izradilo Visoko sudsko vijeće vodit će i održavati Okružni sud u Tirani. Sadržat će podatke koji se odnose na osnivanje, područje djelovanja neprofitnih organizacija, eventualne promjene statusa i oblika organiziranja, podatke koji se odnose na zastupanje i zakonske zastupnike, kao i druge dodatne informacije predviđene zakonom. Razvoj strukturiranog elektroničkog registra značajan je korak naprijed jer promiče izvješćivanje i odgovornost u radu neprofitnih organizacija te povećava jamstvo povjerenja javnosti u njihovu administraciju i ispravno upravljanje.

The legal framework for public consultation in Albania is aligned with European standards but faces challenges to become fully operative, especially regarding regular consultations on draft legislation and extending the scope of consultation to the implementation of laws. Civil society’s role in the EU accession negotiations needs to be strengthened for its participation to become meaningful. That requires improved operational structures at the governmental level, such as the Partnership Platform on European Integration. Funding for civil society organizations (CSOs) remains inadequate, impacting their ability to influence policy effectively despite their large number.[4] Osim toga, nije bilo napretka u provedbi plana prema stvaranju poticajnog okruženja za civilno društvo. Plan i dalje uvelike ovisi o potpori donatora, koju uglavnom pružaju strani donatori. Ovo je dokaz nedostatka konkretne potpore i vlasništva vlade. Još se čeka revizija Zakona o volonterstvu.

[1] CIVICUS (2023), Albanija: https://monitor.civicus.org/country/albania/

[2] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] Kasmi (2023), Inicijative civilnog društva: ključ za pristupanje Albanije EU: https://www.researchgate.net/publication/372237129_Civil_Society_Initiatives_the_key_to_Albania%27_s_EU_accession

Pristup održivoj mobilnosti: prometno siromaštvo

Albanija se suočava s izazovima u elektrifikaciji svog javnog prijevoza zbog financijskih ograničenja i zahtjeva tehničke stručnosti. Međutim, lokalne vlasti imaju posebne odgovornosti za upravljanje kvalitetom zraka.[1] U Tirani prometni sektor ima značajan utjecaj na razine onečišćenja, što predstavlja rizik za javno zdravlje. (Teška industrija i energetski sektor imaju minimalan utjecaj na okoliš.)[2] Urbana mobilnost u Tirani naišla je na izazov zbog naglog porasta broja vozila od kasnih 1980-ih, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, većih emisija stakleničkih plinova i loše kvalitete zraka. Iako se neki od utjecaja klimatskih promjena već osjećaju u Albaniji, zemlja je još uvijek u ranoj fazi usvajanja, prevencije i provedbe mjera za ublažavanje.[3] Kako bi se promicala održivost, postoji kritična potreba za poboljšanjem alternativa pružanjem robusnog javnog prijevoza, sigurnih pješačkih objekata i biciklističkih staza. Iako su ulaganja pokazala pozitivne rezultate, stalni napori ključni su za prevladavanje prepreka planiranju i provedbi rješenja mobilnosti, kao što su nedostatni kadrovski i tehnički kapaciteti.

Dobra praksa

Kao dobru praksu, NGS ističe projekt pod nazivom “Održivi urbani prijevoz u Tirani (SUTi)”[4] u okviru Inicijative za transformativnu urbanu mobilnost (TUMI) za uspostavu upravljanja temeljenog na podacima, poboljšanje autobusnog sustava i njegove usmjerenosti na kupce te poboljšanje pješačke i biciklističke infrastrukture. Projekt koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), njemačka razvojna agencija, ima za cilj doprinijeti održivom i klimatski prihvatljivom gradskom prijevozu.[5]

[1] Ministarstvo turizma i zaštite okoliša (2019), DCM Upravljanje kvalitetom zraka: https://turizmi.gov.al/wp-content/uploads/2019/07/vkm-412-2019-menaxhimi-i-ajrit.pdf

[2] Institut za razvoj staništa i POLIS Press (2019.), Dekarbonizacija sektora javnog prijevoza u Tirani: https://www.co-plan.org/wp-content/uploads/2020/02/Decarbonisation-of-the-Public-Transport-Sector-in-Tirana_Rodion-GJoka.pdf

[3] Gjoka, RHoxha, Xh. & Bashmili, K., (2018.), Upravljanje za rješavanje klimatskih promjena. Godišnji pregled teritorijalne uprave u Albaniji: https://www.co-plan.org/en/governance-for-climate-change-rg-xh-kb/

[4] GIZ (2022.), Održivi gradski prijevoz u Tirani Towwards data-driven sustainable urban mobility action in Tirana: https://www.giz.de/en/downloads/giz22-en-factsheet-SUTi.pdf

[5] GIZ (2024), Poboljšanje alternativne klimatski prihvatljive mobilnosti u Tirani: https://www.giz.de/en/worldwide/103792.html

Albanija je postigla značajan napredak u nekoliko kritičnih područja, uključujući obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalnu zaštitu, Nacionalna strateška skupina (NSG), koju vodi Centar za radnička prava, javlja. Predanost vlade reformama ogleda se u inicijativama za poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi i podržavanju cjeloživotnog učenja, kao iu mjerama za poboljšanje poštenih radnih uvjeta. Međutim, unatoč ovom napretku, ostaju izazovi u postizanju jednakih mogućnosti, posebno za ranjive skupine kao što su žene, manjine i osobe s invaliditetom. Pitanja kao što su razlike između ruralnog i urbanog područja, nezaposlenost mladih i potreba za boljom pokrivenošću socijalnom pomoći naglašavaju stalne napore potrebne za osiguravanje uključivog rasta i socijalne pravde u cijeloj Albaniji.

Ulaganje u sustav socijalne skrbi

The NSG reported a mix of progress and ongoing challenges. Although significant efforts have been made in social care and economic support, there is still work to be done to address ongoing issues and ensure comprehensive improvement in the welfare system. The Ministry of Health and Social Protection’s efforts in 2023 resulted in significant strides in social care. They benefited around 60,000 families and individuals in need, 160,000 people with disabilities, and almost 200 individuals in public residential centres. The 2024 budget reflects a focus on sustainable economic growth, welfare distribution, quality employment, and social protection: spending on social protection has been increased to 29.4% of total expenditure.[1] Albanska vlada konsolidira shemu ekonomske pomoći, provodi sustav biopsihosocijalne procjene za osobe s invaliditetom i reformira usluge socijalne skrbi. Nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova (2021.-2030.) provode različite vladine i lokalne institucije. Međutim, proračun za 2024. smanjuje rashode za zdravstvo i stanovanje: izdaci za zdravstvo smanjeni su na 9,4% od ukupnog iznosa.[2] The economic aid scheme’s targeting requires further assessment through field research and microdata analysis.[3] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite treba dovršiti evaluaciju postojeće Strategije socijalne zaštite i napredovati u izradi Nacionalne strategije za ravnopravnost spolova 2024.-2030. Unatoč naporima, kontinuirano financiranje i koordinacija među različitim institucijama su nedostatni. Troškovi se moraju procijeniti za razdoblje od 10 godina.[4]

Ravnopravnost spolova

Albanija je postigla napredak u rodnoj ravnopravnosti, prema NSG-u, dijelom zahvaljujući snažnom feminističkom pokretu u zemlji. Indeks rodne ravnopravnosti za 2023. pokazuje da je Albanija jedan od vodećih u političkoj i ekonomskoj moći žena, s visokom zastupljenošću žena na ministarskim pozicijama (45%) i korporativnim odborima (26%) u regiji Balkana. Zdravstveni pokazatelji su jaki, a i žene i muškarci imaju dug životni vijek i pozitivno samopoimanje zdravlja.[5] Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite financira dva nacionalna centra za pružanje usluga dugotrajnog smještaja i podrške žrtvama obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima. Međutim, segregacija mjerena koncentracijom zaposlenih žena u sektorima obrazovanja, zdravlja i socijalnog rada u Albaniji je 14 %, što je najniže u regiji Balkana.[6]

I dalje postoji značajna rodna nejednakost u zapošljavanju, s razlikom u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena od 10,4 postotnih bodova. Albanci imaju najduži radni vijek u regiji Zapadnog Balkana, i za žene (31 godina) i za muškarce (41 godina). Ali ova razlika od 10 godina u radnom vijeku doprinosi jazu u mirovinama između spolova. Silovanje, uključujući silovanje u braku, i nasilje u obitelji priznati su kao zločini u Albaniji, ali provedba je i dalje nedosljedna.[7] Supružničko silovanje se ne tretira dosljedno kao zločin, a zakon se posebno ne bavi takozvanim korektivnim silovanjem LGBTQI+ osoba. Izvješća o nasilju temeljenom na spolu, uključujući obiteljsko nasilje i seksualno uznemiravanje, su brojna, ali su mjere protiv seksualnog uznemiravanja rijetke. Nasilje nad ženama i djecom i dalje je gorući problem, a postoje i stalni izazovi u pružanju integriranih usluga zaštite djece osobama koje su preživjele nasilje, zlostavljanje i iskorištavanje.[8] Unatoč napretku u smanjenju zatvorskih kazni za maloljetnike uključene u pravne sukobe, i dalje postoje problemi s postupanjem s djecom u ustanovama koja čekaju kaznu.[9] Pravni okvir ne štiti u potpunosti LGBTQI+ pojedince od diskriminacije ili nasilja, unatoč zakonima koji zabranjuju diskriminaciju pri zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Diskriminacija i dalje postoji u područjima kao što su nejednaka provedba zakona o jednakim plaćama, društvene norme koje podređuju žene i diskriminatorne prakse u matičnim knjigama o identitetu roditelja [10]. LGBTQI+ osobe suočene su sa široko rasprostranjenom društvenom diskriminacijom, a neprijavljivanje nasilja i uznemiravanja je uobičajeno zbog straha od izlaska i nedostatka povjerenja u institucije. Provedba Nacionalnog akcijskog plana za LGBTQI+ i provedba zakona o zločinima iz mržnje su neadekvatni, a i dalje postoje incidenti s diskriminirajućim jezikom u medijima i na internetu.[11]

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

NSG izvještava da, unatoč tekućim izazovima, Albanija napreduje u obrazovanju, obuci i cjeloživotnom učenju kroz različite inicijative i programe. U obrazovnom sektoru uspostavljen je sustav potpore kako bi se smanjile stope prekida školovanja i ponudila druga prilika za obvezno obrazovanje. Učenici stariji od 16 godina svoje obrazovanje mogu završiti u školama za obrazovanje odraslih. [12]

Za pravosudne službenike kao što su suci i tužitelji, Albanija je između 2020. i 2023. provela više tečajeva obuke na poslu o jednakosti i nediskriminaciji, pokrivajući teme kao što su genocid, tražitelji azila i diskriminacija. Policijski službenici također su prošli obuku o sprječavanju diskriminacije i rješavanju stereotipa koji utječu na LGBTQI+ zajednicu: više od 7500 njih prošlo je obuku na lokalnoj razini 2023. godine. [13]

In lifelong learning, Albania has adopted cross-border mobility programmes such as Erasmus+ and the European Solidarity Corps, providing young people with opportunities for travel and skills development. EU financial aid and bilateral agreements support vocational training facilities and job opportunities in sectors such as construction, agriculture, and tourism. These programmes enhance international collaboration and employment. Entrepreneurship education, guided by the European Entrepreneurship Competence Framework (EntreComp), focuses on developing students’ entrepreneurial skills.[14] Neformalno i informalno obrazovanje također značajno pomaže poticanju poduzetničkih kompetencija, posebno za društvene poduzetnike, žene, mlade i manjine. NSG je kao dobru praksu istaknuo donošenje novog programa za subvencioniranje razvoja digitalnih vještina, jer se njime želi pomoći osobama s invaliditetom u pronalasku posla. Osim toga, Nacionalna strategija zapošljavanja i vještina za razdoblje od 2023. do 2030. uključuje porez na poslodavce koji ne ispunjavaju svoju kvotu zaposlenih s invaliditetom. To se prikuplja kroz porezni sustav.[15]

Međutim, izazovi ostaju u različitim područjima. Unatoč naporima vlade da unaprijedi ljudske potencijale, kapaciteti inspekcije socijalnih usluga i dalje su vrlo ograničeni. Školama nedostaju protokoli za suočavanje s diskriminacijom i zlostavljanjem LGBTQI+ djece, Roma, balkanskih Egipćana i djece s invaliditetom.[16] Furthermore, educational disparities present challenges for integrating Roma and Egyptians into the workforce. The state provides government bodies with no formal training on statelessness, and regular training is carried out by NGOs and supported by international donors such as ENS, UNHCR, and the US Embassy. While entrepreneurship education is aimed at developing students’ entrepreneurial skills, challenges remain in improving vocational education, increasing participation in adult education, enhancing digital skills, and strengthening private-sector collaboration. The country’s knowledge index, which is part of the Gender Equality Index and measures gender inequalities in educational attainment, participation in education and training over the life course and gender segregation, is lower than those of neighbouring countries, highlighting gender inequalities in educational attainment. The index for Albania is 55.6, but 62.4 in North Macedonia, for instance.[17]

Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila i manjina

Albanija je provela sveobuhvatne nacionalne akcijske planove usmjerene na promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma i Egipćana. Planovi uključuju uspostavu multidisciplinarnih povjerenstava i programa obuke za praćenje i izvješćivanje o napretku. Vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) kako bi pružila zaštitu i pomoć izbjeglicama, povratnicima i tražiteljima azila.[18] Albanija je kao odgovor na ukrajinsko-ruski sukob osnovala fond od 48 milijuna eura za prihvat i uključivanje. Dana 6. studenoga 2023. talijanski i albanski premijer objavili su da su potpisali sporazum o uspostavi dvaju centara u Albaniji za držanje ljudi koje su na moru spasili talijanski brodovi, uključujući ljude koji traže zaštitu. Opći zaključak Amnesty Internationala je da, iako je malo vjerojatno da će sporazum postići svoj navedeni cilj u pogledu upravljanja migracijama, njegova bi provedba imala negativan učinak na niz ljudskih prava, uključujući prava na život i fizički integritet ljudi u nevolji na moru, te prava na slobodu, azil i odgovarajući pravni lijek za osobe koje su prebačene u Albaniju kršeći međunarodno pravo i pravo EU-a, kao i talijanski ustav.[19] Osim toga, obećane su mjere za sprječavanje rasne diskriminacije, uključujući obuku policije za zločine iz mržnje i izmjene medijskih zakona kako bi se suzbio govor mržnje. Oni predstavljaju proaktivne korake za rješavanje diskriminatornih praksi.[20]

Ostaju izazovi u obliku diskriminacije, sporih birokratskih procesa, društvenog pritiska i neujednačene provedbe inicijativa za uključivanje. Zajednice Roma i Egipćana suočavaju se s izazovima u pristupu tržištu rada unatoč vladinim naporima, budući da slabi institucionalni kapaciteti sprječavaju učinkovitu podršku.[21] Significant challenges exist in processes to determine asylum access and refugee status, and inadequate reception processes and border pushbacks affect asylum seekers’ rights.[22] I dalje postoje prepreke političkom sudjelovanju za žene, mlade birače i manjinske skupine, pod utjecajem čimbenika kao što su društveni i obiteljski pritisak, u okviru takozvanog „obiteljskog glasovanja“, fenomena za koji glava obitelji (obično otac) vrši pritisak da odredi za koga bi ostali članovi obitelji trebali glasati. Diskriminacija romskih i balkansko-egipatskih zajednica i dalje je raširena u raznim sektorima, što ukazuje na sustavne izazove. Napredak vlade u provedbi prava osoba s invaliditetom nejednak je po regijama, posebice u usklađivanju zakonodavstva i pristupačnosti javnih institucija. Stoga je potrebna sveobuhvatna reforma.[23]

Zapošljavanje mladih

Albania’s population has decreased notably over the past five years due to continuous youth emigration, according to a report by INSTAT.[24]  Ali nezaposlenost mladih i dalje je znatno viša nego u većini prethodnih godina, iako se 2023. smanjila u odnosu na 2022.[25] Najveća stopa nezaposlenosti, od 22,5%, bila je u dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Za usporedbu, stopa nezaposlenosti mladih u EU-u u studenom 2023. iznosila je 14,5%, prema Eurostatu.[26] This indicates that Albania’s youth unemployment rate is significantly higher than the EU average. Significant labour shortages persist in multiple areas of the economy, including tourism. Stakeholders estimate that hundreds of thousands of positions in restaurants, cafés, bars, and hotels remain unfilled.[27]

[1] Ministarstvo financija (2023), Skupština u načelu odobrava Nacrt proračuna za 2024. https://financa.gov.al/newsroom/kuvendi-miraton-ne-parim-projektbuxhetin-e-vitit-2024/

[2] Monitor (2023), 2024, pesha e shpenzimeve rritet për ushtrinë dhe mbrojtjen sociale, ulet për shëndetësinë dhe strehimin: https://www.monitor.al/2024-pesha-e-shpenzimeve-rritet-per-ushtrine-dhe-mbrojtjen-sociale-ulet-per-shendetesine-dhe-strehimin/

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] GREVIO (2023.), Izvješće koje je podnijela Albanija u skladu s člankom 68. stavkom 4. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (1. krug tematske evaluacije): https://rm.coe.int/state-report-addressed-to-grevio-/1680ac0c69

[5] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.,

Ured za publikacije Europske unije: https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[6] Europski institut za ravnopravnost spolova, Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu, https://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/20233289_PDF_MH0323262ENN_002.pdf

[7] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[8] UNICEF (2023.), Godišnje izvješće državnog ureda za 2023. u Albaniji: https://www.unicef.org/media/151936/file/Albania-2023-COAR.pdf

[9] Ministarstvo pravosuđa (2022.), Godišnje izvješće: https://www.drejtesia.gov.al/wp-content/uploads/2024/04/Vjetari-Statistikor-2022.pdf

[10] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[11] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[12] Europska komisija (2024.), Organizacija i upravljanje, temeljna načela i nacionalne politike:  https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/national-education-systems/albania/fundamental-principles-and-national-policies

[13] Ujedinjeni narodi (2024.), stručnjaci Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije primjećuju albansko zakonodavstvo za borbu protiv rasizma u sportu, pitaju o sporazumu o azilu s Italijom i uključivanju romskog i egipćanskog stanovništva:   https://www.ungeneva.org/en/news-media/meeting-summary/2024/04/examen-de-lalbanie-devant-le-cerd-la-situation-des-roms-des

[14] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[15] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[16] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[17] EIGE (2023.), Indeks ravnopravnosti spolova: Mjerenje napretka na Zapadnom Balkanu 2023.: https://eige.europa.eu/publicationsresources/publications/gender-equality-index-measuring-progress-western-balkans

[18] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[19] Izjava za javnost Amnesty Internationala (2024), Sporazum Italije i Albanije o migraciji: pomicanje granica, ugrožavanje prava: https://www.amnesty.org/en/documents/eur30/7587/2024/en/

[20] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[21] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[22] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[23] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[24] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[25] Statista (2024.), Albanija: Stopa nezaposlenosti mladih od 2004. do 2023.: https://www.statista.com/statistics/811614/youth-unemployment-rate-in-albania/#statisticContainer

[26] Eurostat (2024.), studeni 2023. Nezaposlenost u eurozoni na 6,4% EU na 5,9% https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/18278350/3-09012024-AP-EN.pdf/616998cd-5675-cd0d-8fb2-180a16c9af53#:~:text=In%20November%202023%2C%202.814%20million,regions%20in%20the%20previous%20month

[27] Euractiv (2023.), Nezaposlenost mladih u Albaniji raste, ali tisuće radnih mjesta ostaju nepopunjene: https://www.euractiv.com/section/politics/news/youth-unemployment-in-albania-rises-but-thousands-of-positions-remain-unfilled/

Albanija je umjereno dobro pripremljena u pogledu socijalne politike i politike zapošljavanja te je postigla dobar napredak unaprjeđujući institucije tržišta rada i pristup poslovima, navodi se u Izvješću o napretku EU-a za 2023.[1] The new 2023-2030 National Employment and Skills Strategy focuses on job quality, skills development, and better matching of labour market demand and supply. Albania and the International Labour Organisation (ILO) signed the 2023-2026 Decent Work Country Programme to address key issues in working conditions and social protection, including work accidents, violence and harassment at work, low wages, and inadequate social security coverage. Albania’s textile, clothing, leather, and footwear sectors face challenges such as poor working conditions and low productivity, the NSG reports. Integrating eco-innovation into national policies could enhance sector competitiveness, upgrade enterprises, and improve job opportunities.

Primjerene plaće

Despite positive steps towards raising public sector wages, a lack of detailed plans and the potentially negative impacts of the new Income Tax Law suggest that the progress is incomplete and fraught with challenges, the NSG notes. The Prime Minister’s launch of a national plan to increase wages in the public sector in 2023 is a promising initiative. It is expected to boost average wages in both the public and the private sectors, potentially improving the overall standard of living for many people living in Albania.[2] [3] Međutim, nije objavljen nijedan dokument koji bi detaljno opisao pojedinosti provedbe. Štoviše, prije ove mjere plaća, albanska skupština odobrila je kontroverzni Zakon o porezu na dohodak, Zakon br. 29/2023, od 30. ožujka 2023. [4], koji daje širu definiciju dohotka od rada i uvodi progresivno oporezivanje istog. Iako se to može smatrati pravednim, posebni pragovi možda neće značajno ublažiti porezno opterećenje za osobe s nižim primanjima, slabeći potencijalne pozitivne učinke nacionalnog plana na plaće.[5]

Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu

Albanija mora unaprijediti svoje zdravstvene i sigurnosne propise kako bi se uskladila sa standardima EU-a, navodi NSG. To bi trebalo učiniti posebice jačanjem institucionalnih kapaciteta i inspekcijskih procesa te razvojem nove strategije za razdoblje 2023.-2030.[6] U trenutku izrade ovog izvješća, strategija još uvijek nije uspostavljena, unatoč svojoj hitnosti. Albanija pati od visoke stope nesreća na radu sa smrtnim ishodom, a premalo prijavljuje nesreće na radu bez smrtnog ishoda i profesionalne bolesti. Zemlji također nedostaju kvalificirani stručnjaci za sigurnost. Ovi čimbenici ometaju formuliranje učinkovitih sigurnosnih politika. Državna inspekcija rada treba poboljšati svoje kapacitete za osiguranje sigurnosti na radnom mjestu i borbu protiv rada na crno. Planirana nacionalna strategija zaštite na radu za razdoblje od 2023. do 2026. trebala bi se pozabaviti tim pitanjima, prema NSG-u.[7] Albanija je ratificirala Konvenciju MOR-a o nasilju i uznemiravanju, 2019. (br. 190), no potrebno je više rada na usklađivanju nacionalnih zakona s konvencijom. NSG naglašava da su potrebni napori kako bi se osiguralo širenje zakona i izgradnja kapaciteta za provedbu. To bi trebalo podržati kampanjama podizanja svijesti koje uključuju različite dionike i koordiniranim radnjama koje vodi Nacionalno vijeće rada i koje uključuju vladina ministarstva i dionike.

Posao život balans

Posljednjih godina Albanija je napravila značajne korake u poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života kroz izmjene i dopune koje integriraju međunarodne konvencije i ugovore u svoj pravni okvir. Jedan od primjera je uvođenje do četiri mjeseca neplaćenog roditeljskog dopusta. Osim toga, snažno se zagovara ravnoteža između poslovnog i privatnog života i radna okruženja pogodna za obitelj.[8] While further detailed regulations are still required to align with EU directives, these advances represent tangible progress. Albanian workers spend about 43.7 hours per week at work, according to a study using data from Eurostat and Albania’s INSTAT. This exceeds the average weekly working hours observed in EU countries, highlighting a difference in work patterns.[9] Štoviše, prekovremeni rad u Albaniji raste, što predstavlja izazov jer fleksibilni radni aranžmani postaju sve rijeđi, posebno u sektorima kao što je bankarstvo.

Dobra praksa

Nakon povećanja minimalne plaće u travnju 2023., vlada osigurava mjesečnu financijsku naknadu od 1.674 ALL, što odgovara otprilike 16,5 €, zaposlenicima s minimalnom plaćom u određenim sektorima (industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) kako bi se pokrila veća socijalna sigurnost i zdravstveni doprinosi.[10] Korisnici naknade bili su samo zaposlenici s bruto plaćom do 34.000 ALL mjesečno. Ova je mjera, prema Pro Export Albania (PEA), pogodovala niskom broju u proizvodnom sektoru. Broj korisnika bio je 1.900 u proizvodnom sektoru, a za ostale sektore nema službenih podataka. Na zahtjev i inzistiranje PEA-e postignuto je povećanje cenzusa s 34.000 na 40.000 ALL-a nakon povećanja minimalne plaće.[11]

[1] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[2] Ured premijera Albanije (2023.), Plaće radnika, zajednički nacionalni prioritet. Nastavlja se dijalog s poduzetničkom zajednicom za daljnje povećanje plaća u privatnom sektoru: https://www.kryeministria.al/en/newsroom/pagat-e-punonjesve-prioritet-kombetar-i-perbashket-vijon-dialogu-me-sipermarrjen-per-rritjen-e-metejshme-te-pagave/

[3] Albansko investicijsko vijeće (2023.), Od niskih plaća do produktivnosti rada: https://www.investment.com.al/wp-content/uploads/2023/05/Albania-Investment-Council-From-Low-Wages-to-Labour-Productivity-2023.pdf

[4] Službeni izdavački centar Albanije, (2023.), Službeni list Republike Albanije br. 70: https://qbz.gov.al/eli/fz/2023/70/d9149c47-18e6-449b-b40b-e12ed54bac3d

[5] KPMG (2024.), Oporezivanje dohotka od zaposlenja u 2024.: https://kpmg.com/al/en/home/insights/2023/09/taxation-of-employment-income-in-2024.html

[6] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[7] Međunarodna organizacija rada (2022.), Državni program za dostojanstven rad u Albaniji 2023.-2026.: https://www.ilo.org/media/109516/download

[8] UNFPA Albanija (2023.), Uravnoteženi profesionalni i osobni život, moderan način razmišljanja koji pokreće tvrtku naprijed i osnažuje zaposlenike: https://albania.unfpa.org/en/news/balanced-professional-and-personal-life-modern-mindset-drives-company-forward-and-empowers

[9] INSTAT (2022), Zapošljavanje u Albaniji https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/employment-in-albania/

[10] VM (2023), O novčanoj naknadi zbog povećanja od

doprinose za socijalno osiguranje i zdravstveno osiguranje za svakog zaposlenika s minimalnom plaćom, ovisno o tome

povećati: https://www.tatime.gov.al/shkarko.php?id=13284

[11] Politiko (2023), Proširuje se raspon korisnika minimalne naknade plaće, dodaju se sektori: https://politiko.al/english/e-tjera/zgjerohet-fasha-e-perfituesve-te-kompensimit-per-pagen-minimale-sektoret-i490854

Programi socijalne pomoći u Albaniji prošireni su na podršku obiteljima s niskim primanjima, starijim osobama i osobama s invaliditetom putem novčanih transfera i mirovina. Međutim, obuhvat i primjerenost ovih programa zahtijevaju poboljšanja kako bi učinkovito dosegli one kojima je pomoć najpotrebnija. Vlada ima za cilj ojačati sustav socijalne zaštite širenjem pokrivenosti, preciznijim ciljanjem naknada i poboljšanjem kvalitete usluga.

Sustav socijalne zaštite u Albaniji, iako je učinkovit u odgovoru na pandemiju COVID-19, otkriva određene strukturne nedostatke. Stoga NSG preporučuje da Albanija proširi doprinosno socijalno osiguranje kako bi obuhvatila veći broj isključenih ili nedovoljno obuhvaćenih radnika, posebno žena, radnika u ruralnim područjima i poljoprivrednih radnika za vlastiti račun. Nizak obuhvat proizlazi iz ograničene sposobnosti plaćanja doprinosa i nedostatka razumijevanja prednosti reformiranog zakona o socijalnom osiguranju. Albanija je reformirala svoj program socijalne pomoći kako bi poboljšala točnost ciljanja, što je rezultiralo blagim povećanjem prosječnih naknada po osobi, ali smanjenjem broja korisničkih kućanstava i ukupnih rashoda. U kontekstu albanskih napora za decentralizaciju, lokalne vlasti treba savjetovati o osiguravanju osnovnog prihoda i socijalnih usluga za sve osobe u nepovoljnom položaju.

Stanovanje

While Albania’s constitution recognises the right to adequate and affordable housing as a social objective, challenges persist due to extensive informal construction and mass privatisation in recent decades. A study by the United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) shows how this has led to a predominance of privately owned homes, many of which were initially built illegally.[1] Izvješće naglašava koliko je mali sektor iznajmljivanja socijalnog stanovanja. Zauzima oko 0,1% naseljenih stanova i suočava se sa oštrom konkurencijom privatnog tržišta. Hipotekarno tržište i dalje je nerazvijeno, a manje od 1% vlasnika kuća ima hipotekarne kredite. Glavni čimbenik su neformalne metode izgradnje koje uključuju gotovinske transakcije i doznake.

Albanija ima visoke cijene stanova u odnosu na dohodak – treće najviše u Europi 2023., izvijestio je NSG.[2] U isto vrijeme, neformalna gradnja se pojavila kao sredstvo za neke Albance da osiguraju sklonište unatoč negativnom utjecaju na urbano okruženje.[3] Nepriuštivost stambenog prostora posebno je teška u Tirani, glavnom gradu, zbog skokovitog rasta cijena nekretnina uzrokovanog čimbenicima poput pranja novca.[4] Izvješće UNECE-a ističe da su do 32% nekretnina u Tirani i obalnim područjima kupili nerezidenti, pogoršavajući problem. Posljedično, obiteljima s niskim primanjima izuzetno je teško kupiti dom.[5]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

Ostvaren je određeni napredak u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući uvođenje cijepljenja protiv HPV-a za 13-godišnje djevojčice[6] i donošenje akcijskog plana za mentalno zdravlje za 2023.-2026.[7] Inicijative kao što su e-recepti i e-izvješća ukazuju na napore prema digitalizaciji pružanja zdravstvene skrbi.[8]

However, Albania’s public health spending remains low, at 3.04% of GDP and 9.47% of total government spending. This is lower than in most countries in southeastern Europe and the EU and has led curative care to be given priority over preventive measures and primary healthcare.[9] Pandemija COVID-19 razotkrila je značajne nedostatke medicinskih potrepština i digitalne infrastrukture.[10] Neadekvatnost infrastrukture, osobito u ruralnim područjima, otežava pružanje usluga. Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem za ranjive skupine kao što su žene, osobe s invaliditetom, Romi i Egipćani je nedostatna.[11] Farmaceutski sektor i dalje se bori da zaštiti pacijente od krivotvorenih lijekova, a i dalje postoje nedostaci u kontroli duhana i upravljanju prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Pristup osnovnim uslugama

Pristup zdravstvenim uslugama se povećao, izvještava NSG. Dostupnost obrazovanja poboljšana je zahvaljujući reformama koje povećavaju upis u škole i poboljšavaju kvalitetu obrazovanja kroz nove objekte, udžbenike i obuku nastavnika. Međutim, u ruralnim i udaljenim područjima zdravstvu nedostaje specijalizirana skrb i problemi su priuštivosti, dok obrazovanje pati od razlika u ishodima i visokih stopa napuštanja školovanja.[12] Nedavne studije UNICEF-a ističu neadekvatno financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja, što posebno utječe na ranjive skupine i zahtijeva hitna poboljšanja dostupnosti i priuštivosti. Poboljšana koordinacija između općina, lokalnih ureda za obrazovanje i Ministarstva obrazovanja i športa ključna je za optimizaciju ulaganja i bolju uslugu djeci s teškoćama u razvoju.[13]  Kako bi poboljšala dugoročnu skrb, Albanija je usvojila Nacionalni akcijski plan o starenju 2020.–2024.[14] Međutim, to možda neće u potpunosti riješiti nedostatak pristupa odgovarajućim uslugama dugotrajne skrbi. NSG također izvještava o značajnim izazovima u digitalizaciji socijalnih usluga, poput kibernetičkog napada 2022. koji je usporio proces.

[1] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[2] NUMBEO (2023), Troškovi života u Albaniji: https://www.numbeo.com/cost-of-living/country_result.jsp?country=Albania

[3] INSTAT (2022), Statistika stanovništva Albanije: https://www.instat.gov.al/en/statistical-literacy/the-population-of-albania/

[4] CAN (2023), Izvješće, na rast cijena stanova utječe pranje novca: https://www.cna.al/english/ekonomi/raporti-rritja-e-cmimeve-te-banesave-ndikohet-nga-pastrimi-i-pastrimi-i–i382608

[5] UNESC (2023), Nacrt profila zemlje o urbanom razvoju, stanovanju i upravljanju zemljištem Albanije: sažetak nalaza:  https://unece.org/sites/default/files/2023-10/Inf%20doc%204%20CP%20Albania%20summary.pdf

[6] UNFPA Albanija (2024), Eliminacija raka vrata maternice u Albaniji: https://eeca.unfpa.org/en/news/eliminating-cervical-cancer-albania

[7] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2023.), Akcijski plan za mentalno zdravlje u Albaniji: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2023/11/Plani-i-Veprimit-per-Shendetin-Mendor-2023-2026.pdf

[8] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[9] INSTAT (2023.), Demografski pokazatelji Albanije: https://www.instat.gov.al/media/13284/treguesit-demografik-vjetore-2023-dhe-t1-2024.pdf

[10] FCTC (2022.), Protokol za uklanjanje nedopuštene trgovine duhanskim proizvodima: https://fctc.who.int/publications/m/item/brochure-protocol-to-eliminate-illicit-trade-in-tobacco-products

[11] Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (2022.), Nacionalni plan za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i Egipćana 2021.: https://shendetesia.gov.al/wp-content/uploads/2022/03/NATIONAL-ACTION-PLAN-FOR-EQUALITY.pdf

[12] WHO (2023.), Godišnje izvješće o napretku prema provedbi Mape puta za zdravlje i dobrobit na Zapadnom Balkanu (2021. – 2025.): https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/369671/WHO-EURO-2023-7597-47364-69543-eng.pdf?sequence=1

[13] Partnerstvo mladih (2023.), Doprinos partnerskih zemalja EU Youth Wiki Poglavlje III: Zapošljavanje i poduzetništvo u Albaniji: https://pjp-eu.coe.int/documents/42128013/246625197/Albania_Chapter%20III.pdf/3dae8484-d2ad-d974-b29e-1f0df9fb0918?t=1712841904879

[14] Europska komisija (2020.), Albanija: prvi dokument o nacionalnoj politici o starenju ESPN Flash Report 2020/47:https://eespn.euro.centre.org/wp-content/uploads/2020/08/ESPN-Flash-report-2020-47-AL-July-2020.pdf

The CIVICUS Monitor classifies Albania’s civic space as “Narrowed,” a status unchanged since 2018.[1] Ta klasifikacija znači da se, premda se pojedinci i organizacije civilnog društva mogu služiti svojim pravima na slobodu udruživanja, mirno okupljanje i izražavanje, ta prava često krše uznemiravanjem, zatvaranjem ili nasrtajima na kritičare vlastodržaca, kao i prekomjernom silom tijekom demonstracija i političkim pritiskom na medije.

NSG izvješćuje da je neovisnost medija ugrožena pokušajima vlade, političkih stranaka, poduzeća i kriminalnih skupina da izvrše nedopušten utjecaj te da postoje vjerodostojna izvješća o visokim medijskim osobama koje koriste svoje platforme za ucjenu.[2] Također je bilo izvještaja novinara o kašnjenju isplata plaća, nasilju i zastrašivanju. Ovi financijski problemi potaknuli su novinare da se oslanjaju na vanjske izvore prihoda, što je dovelo do pitanja neovisnosti i integriteta njihovih izvješća. Novinari često prakticiraju autocenzuru kako bi izbjegli nasilje i uznemiravanje ili kako bi osigurali posao.

Uključivanje civilnog društva u pregovore za pristupanje EU

Zakonski i regulatorni okvir Albanije o pravu na slobodu okupljanja i udruživanja u skladu je s međunarodnim standardima. Nacionalni elektronički registar udruga predviđen je za kraj 2023. godine.[3] Registar se sastoji od državne baze podataka koja prikuplja, organizira i pohranjuje informacije za neprofitne organizacije (NPO) elektronički, u interakciji s drugim strukturama kao što su civilni registar, trgovački registar, Glavna uprava za poreze, javnobilježnički registar i socijalno osiguranje Institut. Registar koji je izradilo Visoko sudsko vijeće vodit će i održavati Okružni sud u Tirani. Sadržat će podatke koji se odnose na osnivanje, područje djelovanja neprofitnih organizacija, eventualne promjene statusa i oblika organiziranja, podatke koji se odnose na zastupanje i zakonske zastupnike, kao i druge dodatne informacije predviđene zakonom. Razvoj strukturiranog elektroničkog registra značajan je korak naprijed jer promiče izvješćivanje i odgovornost u radu neprofitnih organizacija te povećava jamstvo povjerenja javnosti u njihovu administraciju i ispravno upravljanje.

The legal framework for public consultation in Albania is aligned with European standards but faces challenges to become fully operative, especially regarding regular consultations on draft legislation and extending the scope of consultation to the implementation of laws. Civil society’s role in the EU accession negotiations needs to be strengthened for its participation to become meaningful. That requires improved operational structures at the governmental level, such as the Partnership Platform on European Integration. Funding for civil society organizations (CSOs) remains inadequate, impacting their ability to influence policy effectively despite their large number.[4] Osim toga, nije bilo napretka u provedbi plana prema stvaranju poticajnog okruženja za civilno društvo. Plan i dalje uvelike ovisi o potpori donatora, koju uglavnom pružaju strani donatori. Ovo je dokaz nedostatka konkretne potpore i vlasništva vlade. Još se čeka revizija Zakona o volonterstvu.

[1] CIVICUS (2023), Albanija: https://monitor.civicus.org/country/albania/

[2] Državni ured Ministarstva za demokraciju, ljudska prava i rad Sjedinjenih Država (2023.), Izvješće o ljudskim pravima u Albaniji 2023.: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2024/01/528267_ALBANIA-2023-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf

[3] Europska komisija (2023.), izvješće za Albaniju 2023.: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-11/SWD_2023_690%20Albania%20report.pdf

[4] Kasmi (2023), Inicijative civilnog društva: ključ za pristupanje Albanije EU: https://www.researchgate.net/publication/372237129_Civil_Society_Initiatives_the_key_to_Albania%27_s_EU_accession

Pristup održivoj mobilnosti: prometno siromaštvo

Albanija se suočava s izazovima u elektrifikaciji svog javnog prijevoza zbog financijskih ograničenja i zahtjeva tehničke stručnosti. Međutim, lokalne vlasti imaju posebne odgovornosti za upravljanje kvalitetom zraka.[1] U Tirani prometni sektor ima značajan utjecaj na razine onečišćenja, što predstavlja rizik za javno zdravlje. (Teška industrija i energetski sektor imaju minimalan utjecaj na okoliš.)[2] Urbana mobilnost u Tirani naišla je na izazov zbog naglog porasta broja vozila od kasnih 1980-ih, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, većih emisija stakleničkih plinova i loše kvalitete zraka. Iako se neki od utjecaja klimatskih promjena već osjećaju u Albaniji, zemlja je još uvijek u ranoj fazi usvajanja, prevencije i provedbe mjera za ublažavanje.[3] Kako bi se promicala održivost, postoji kritična potreba za poboljšanjem alternativa pružanjem robusnog javnog prijevoza, sigurnih pješačkih objekata i biciklističkih staza. Iako su ulaganja pokazala pozitivne rezultate, stalni napori ključni su za prevladavanje prepreka planiranju i provedbi rješenja mobilnosti, kao što su nedostatni kadrovski i tehnički kapaciteti.

Dobra praksa

Kao dobru praksu, NGS ističe projekt pod nazivom “Održivi urbani prijevoz u Tirani (SUTi)”[4] u okviru Inicijative za transformativnu urbanu mobilnost (TUMI) za uspostavu upravljanja temeljenog na podacima, poboljšanje autobusnog sustava i njegove usmjerenosti na kupce te poboljšanje pješačke i biciklističke infrastrukture. Projekt koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), njemačka razvojna agencija, ima za cilj doprinijeti održivom i klimatski prihvatljivom gradskom prijevozu.[5]

[1] Ministarstvo turizma i zaštite okoliša (2019), DCM Upravljanje kvalitetom zraka: https://turizmi.gov.al/wp-content/uploads/2019/07/vkm-412-2019-menaxhimi-i-ajrit.pdf

[2] Institut za razvoj staništa i POLIS Press (2019.), Dekarbonizacija sektora javnog prijevoza u Tirani: https://www.co-plan.org/wp-content/uploads/2020/02/Decarbonisation-of-the-Public-Transport-Sector-in-Tirana_Rodion-GJoka.pdf

[3] Gjoka, RHoxha, Xh. & Bashmili, K., (2018.), Upravljanje za rješavanje klimatskih promjena. Godišnji pregled teritorijalne uprave u Albaniji: https://www.co-plan.org/en/governance-for-climate-change-rg-xh-kb/

[4] GIZ (2022.), Održivi gradski prijevoz u Tirani Towwards data-driven sustainable urban mobility action in Tirana: https://www.giz.de/en/downloads/giz22-en-factsheet-SUTi.pdf

[5] GIZ (2024), Poboljšanje alternativne klimatski prihvatljive mobilnosti u Tirani: https://www.giz.de/en/worldwide/103792.html