Ravnopravnost spolova

Italija se nalazi na 79. mjestu od 146 zemalja u Izvješću Svjetskog ekonomskog foruma o globalnom rodnom jazu za 2023. godinu, a njezin rang po političkom sudjelovanju žena značajno je pao na 64. mjesto 2023., sa 40. mjesta 2022.[1] Izvješće procjenjuje da će postizanje globalne ravnopravnosti spolova u Italiji trajati oko 131 godinu. Izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za 2023. stavlja Italiju na zadnje mjesto u kategoriji rada, s ocjenom 65 od 100, što je znatno ispod europskog prosjeka od 74. Italija je također najniža u EU-u po zaposlenosti s punim radnim vremenom sa stopom od 31.3%, naglašavajući značajne razlike između muškaraca i žena u kontinuitetu posla, sigurnosti, napredovanju u karijeri i prihodima.[2]    [3] Razlika u plaćama između spolova u Italiji postoji iu javnom iu privatnom sektoru, što rezultira time da su prosječne mirovine žena 36 % niže od mirovina muškaraca.[6] Italija ima četvrtu najveću razliku u plaćama u Europi, s razlikom od 8,7% u privatnom sektoru.[7]

Žene čine oko tri četvrtine zaposlenih s nepunim radnim vremenom, često zbog odgovornosti za njegu. U južnoj Italiji više od polovice žena s djecom profesionalno je neaktivno. Talijanke provode u prosjeku pet sati dnevno na brizi o osobama, u usporedbi s nešto više od dva sata za muškarce, što dovodi do značajnih neravnoteža u neplaćenom radu.[8]Nedobrovoljni rad s nepunim radnim vremenom [9] također je češći među ženama, osobito mladim ženama u dobi od 15 do 34 godine.

Niže plaće i izazovne karijere doprinose smanjenoj kvaliteti života, prisiljavajući mnoge žene da se odreknu osnovne zdravstvene skrbi, društvenih interakcija i slobodnih aktivnosti.[11] Reproduktivno zdravlje žena također se slabo razmatra, a vlada, koja dopušta dobrovoljni prekid trudnoće i jedini je državni zakon koji dopušta prigovor savjesti od strane medicinskih stručnjaka. Naime, vladine stranke predložile su financiranje aktivnosti udruga protiv pobačaja unutar savjetovališta (Consultori) sredstvima PNRR-a. [12]

LGBTQI+ osobe u Italiji suočavaju se s stalnom diskriminacijom i nasiljem, što mnoge navodi na razmišljanje o iseljavanju. U 2023. bilo je 149 žrtava zločina iz mržnje, uključujući četiri smrtna slučaja.[13] Dugina karta za 2024. svrstava Italiju na 36. mjesto od 49 europskih zemalja, dva mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu.[14] Prema Agenciji EU za temeljna prava, 53% homoseksualnih osoba koje žive u Italiji strahuje od držanja za ruke u javnosti, a 38% je doživjelo diskriminaciju. Broj LGBTQI+ učenika koji prijavljuju zlostavljanje ili diskriminaciju u školi porastao je s 43% u 2019. na 68% u 2023. godini.[15] NSG također ističe izvješće iz 2023. "Na strani Antigone", koje uključuje podatke o svim zatvorima i odjelima za žene u zemlji, uključujući ustanove za maloljetnike i odjele u kojima su smještene transzatvorenice u muškim zatvorima. Izvješće pokazuje da su žene u talijanskim zatvorima manjina zatvorene populacije, ali nose teret kaznenog sustava dizajniranog za muške potrebe i posebnosti.[16]

Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila i manjina

"Decreto Cutro" (Zakon o dekretu Cutro), donesen u svibnju 2023., pooštrava imigracijska pravila u Italiji ograničavanjem prava migranata i otežavanjem dobivanja zaštite i pravnog statusa, napominje NSG. Ključne promjene uključuju ograničenje konverzije radnih dozvola, produženje pritvora za deportaciju sa 120 na 135 dana i dopuštanje zadržavanja tražitelja azila na granici do četiri tjedna tijekom obrade zahtjeva.[17] Italija je također napravila značajan korak dogovorivši se s Albanijom o uspostavi offshore pritvorskih centara.[18] Prema ovom planu, odrasli muški tražitelji azila bit će poslani u te centre na identifikaciju, obradu zahtjeva za azil i repatrijaciju, dok će žene, djeca i ranjive osobe biti izuzeti od transfera. Ova je inicijativa izazvala kritike zbog potencijalnog kršenja ljudskih prava, budući da uključuje pritvaranje tražitelja azila izvan EU-a i pod nesigurnim pravnim nadležnostima.[19] Osim toga, amandmani na talijanske zakone o migraciji ciljali su na nevladine organizacije koje provode spašavanje na moru. Ovi novi propisi nameću visoke novčane kazne i administrativne sankcije, uključujući pritvaranje i moguću zapljenu spasilačkih plovila, za nepoštivanje naloga za potragu i spašavanje talijanskih vlasti.[20] Ove mjere smatraju se nastojanjem da se ograniči djelovanje humanitarnih organizacija koje pomažu migrantima u nevolji na moru.[21]

U travnju 2023. talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje kako bi riješila problem sve većeg broja pomorskih prijelaza. To je imalo za cilj provedbu strožih kontrola i ubrzavanje zakonskih promjena za upravljanje migracijskim tokovima.[22] Odluka o proglašenju izvanrednog stanja unatoč tome što je Italija primila manje izbjeglica od prosjeka EU (u odnosu na svoje stanovnike) kritizirana je zbog nedostatka transparentnosti i zbog političke manipulacije migracijama.[23] Unatoč dokazanom uspjehu Sustava za prihvat i integraciju u integraciji migranata, talijanska vlada nije uložila u proširenje njegovih kapaciteta. Umjesto toga, dopustio je propadanje sustava javne recepcije, promovirajući velike objekte sa smanjenim uslugama i sve više zaobilazeći transparentne javne natječaje za osobne usluge zbog nedavnih regulatornih promjena i izvanrednog stanja. Zakon o hitnom dekretu br. 133 od 5. listopada 2023. godine[25] ograničava prava maloljetnika, posebno pogađajući one starije od 16 godina, koji predstavljaju 70.2% stranih maloljetnika bez pratnje.[26] i koristi invazivne provjere dobi, potkopavajući postojeće zaštite. Loša praksa prijema i skrbništva dovodi maloljetnike u opasnost od statusa bez dokumenata kako stare. Ove zakonodavne promjene u Italiji odražavaju širi europski trend prema strožim imigracijskim kontrolama. Suočili su se sa značajnim kritikama organizacija za ljudska prava i međunarodnih tijela zbog potkopavanja prava migranata i neuspjeha u rješavanju temeljnih uzroka migracije.[27] Kao alternativu hitnom modelu, EU i UNHCR nastavljaju zagovarati "komplementarne putove" — sigurne, regulirane rute koje izbjeglicama nude legalan prihvat i boravak.[28]

Dobra praksa

Humanitarni koridori, uvedeni u Italiji 2017., nude regulirani migracijski put povezujući izbjeglice sa zajednicama domaćinima kako bi se podržala njihova integracija. Arci, kroz svoj "Circoli Rifugio" ugošćuje i podržava izbjeglice koje dolaze u Italiju sigurnim putovima do 12 mjeseci. Ovaj projekt financira Talijanski budistički institut Soka Gakkai. U 2022., kroz ovu inicijativu najmanje 50 prihvatnih mjesta usmjerenih na Afganistance stvoreni su građani.[29] U prosincu 2023. Arci je potpisao novi protokol s talijanskom vladom za pomoć 300 izbjeglica iz Libije.[30]

Nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih u Italiji blago se smanjila s 23% 2022. na 20,1% početkom 2024., iako je stopa i dalje jedna od najviših u Europi.[31] Osim toga, 43,6% mladih radnika u Italiji ima privremene ugovore, u usporedbi s prosjekom EU-a od 25,1%. Ove brojke naglašavaju stalne izazove s kojima se mladi Talijani suočavaju u osiguravanju stabilnog zaposlenja. Visoka stopa nezaposlenosti mladih u Italiji ima značajne dugoročne posljedice. Mnogi mladi ljudi izloženi su riziku da postanu NEET-ovi (ne u zapošljavanju, obrazovanju ili obuci), što negativno utječe na njihove buduće izglede za posao i potencijal zarade. U 2022. više od 20% Talijana u dobi od 15 do 19 godina spadalo je u kategoriju NEETs, u usporedbi s prosjekom EU-a od 11%, što naglašava hitnu potrebu za učinkovitijim politikama zapošljavanja mladih.[33]  

Čimbenici koji stoje iza izazova u zapošljavanju mladih uključuju ograničenu usmjerenost obrazovnog sustava na tehničke i praktične vještine, prevalenciju neplaćenog stažiranja i široku upotrebu privremenih ugovora, prema NSG-u. Svi ovi čimbenici sprječavaju mlade ljude da osiguraju stabilne i ispunjene karijere. Europska komisija identificirala je strukturne probleme u obrazovnom sustavu koji doprinose neusklađenosti vještina i nezaposlenosti mladih te naglašava potrebu za programima za rješavanje tih nedostataka.[34] Nedavne europske i nacionalne inicijative imaju za cilj potaknuti zapošljavanje mladih, kao što su program Jamstvo za mlade i talijanski “Decreto Giovani” (Zakon o uredbama o mladima), koji nude poticaje za zapošljavanje i subvencije privatnim tvrtkama koje zapošljavaju NEET-ove.[35] „Decreto coesione” (Zakon o koheziji) iz 2024. promiče ugovore na neodređeno vrijeme za mlade radnike, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NRRP) nalaže tvrtkama koje primaju sredstva zapošljavanje najmanje minimalnog postotka mladih ljudi i žena.[36] Međutim, usklađenost s tim zahtjevima bila je niska: mnogi ugovori koriste iznimke, a značajan dio natječaja nema obveze zapošljavanja mladih i ženskih radnika.[37]

[1] Svjetski ekonomski. Forum - Izvješće o globalnom rodnom jazu (2023.) https://www.weforum.org/reports/global-gender-gap-report-2023/in-full

[2] Europski institut za ravnopravnost spolova (2024.) Italija: https://eige.europa.eu/gender-equality-index/2023/country/IT

[3] Eurostat (2024) Zaposlenost - godišnja statistika: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Employment_-_annual_statistics#Employment_of_men_and_women_by_age_groups

[4] Istat (2024) Tržište rada: https://www.istat.it/wp-content/uploads/2024/06/Mercato-del-lavoro-I-trim2024.pdf

[5] Eurostat (2024) Zaposlenost - godišnja statistika: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Employment_-_annual_statistics#Employment_of_men_and_women_by_age_groups

[6] INPS (2024.) Analiza rodnih razlika na tržištu rada i sustavu socijalne sigurnosti: https://www.inps.it/content/dam/inps-site/it/scorporati/comunicatistampa/2024/02/Allegati/3452_CS_CIV_21febbraio.pdf

[7] Osservatorio Job Pricing (2024.) Izvješće o razlikama među spolovima 2023. - https://www.jobpricing.it/project/gender-gap-report/

[8] Save the Children (2024.) Balansiranje: majčinstvo u Italiji 2024.: https://www.savethechildren.it/cosa-facciamo/pubblicazioni/le-equilibriste-la-maternita-italia-nel-2024

[9] Nedobrovoljni rad s nepunim radnim vremenom odnosi se na zapošljavanje u kojem pojedinci rade manje sati nego što žele ili trebaju, obično zbog ekonomskih uvjeta, nedostatka raspoloživih radnih mjesta s punim radnim vremenom ili ograničenja poslodavca.

[10] ISTAT (2024.) godišnje izvješće za 2024.: https://www.istat.it/it/files/2024/05/Rapporto-Annuale-2024.pdf

[11] Francesca Visentin (2024.) Žene žive dulje od muškaraca, ali gore: rodni jaz utječe na:  https://27esimaora.corriere.it/24_maggio_18/donne-vivono-piu-lungo-uomini-ma-peggio-influisce-gender-gap-40648e56-147b-11ef-9425-d10466a9659d.shtml

[12] Istat (2024.) Saslušanje Nacionalnog instituta za statistiku pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom o femicidu: https://www.istat.it/audizioni/audizione-dellistituto-nazionale-di-statistica-presso-la-commissione-parlamentare-dinchiesta-sul-femminicidio-nonche-su-ogni-forma-di-violenza-di-genere/

[13] Arcigay (2024) Homolesbobitransfobia, Arcigayev alarm: Svaka dva dana nasilje, 4 smrti u posljednjih dvanaest mjeseci: https://www.arcigay.it/comunicati/omolesbobitransfobia-lallarme-di-arcigay-ogni-due-giorni- una-violenza-4-morti-negli-ultimi-dodici-mesi/

[14] GAY.IT (2024) Rainbow Map 2024, Italija je pala na 36. mjesto od 49 zemalja za LGBT jednakost i zaštitu: https://www.gay.it/rainbow-map-2024-italia-paesi-uguaglianza-e-tutela -delle-persone-lgbt

[15] FRA (2023.) EU LGBTIQ istraživanje III, LGBTIQ jednakost na raskrižju: napredak i izazovi: https://fra.europa.eu/itci

[16] Antigona (2024.) Na strani Antigione, prvo izvješće o ženama zatvorenicama u Italiji: https://www.rapportoantigone.it/primo-rapporto-sulle-donne-detenute-in-italia/

[17] Predsjedništvo Vijeća ministara (2023.) UREDBA-ZAKON 10. ožujka 2023., br. 20: https://www.normattiva.it/uri-res/N2Ls?urn:nir:stato:decreto.legge:2023-03-10;20

[18] https://temi.camera.it/leg19/temi/protocollo-italia-albania-in-materia-migratoria.html

[19] Arci (2023.) Tablica za azil i imigraciju: Poziv parlamentu da ne ratificira Protokol između Italije i Albanije: https://www.arci.it/tai-italia-albania/

[20] Uredba-zakon br. 1/2023, izmijenjena Zakonom br. 15 od 24. veljače 2023. 

[21] Arci (2023) Spašavanje je pravo i dužnost, a ne zločin! Zaustavite napade na nevladine organizacije i ljude u pokretu: �HYPERLINK "https://www.arci.it/soccorso-non-e-un-crimine/"https://www.arci.it/soccorso-non-e- bez kriminala/

[22] Predsjedanje Vijećem ministara (2023.)  https://www.governo.it/it/articolo/comunicato-stampa-del-consiglio-dei-ministri-n-28/22332

[23] Arci (2023) Migranti, Miraglia (Arci) apelira na novinare, Odg i FNSI: “Stanite na stranu stvarnosti i stvarnih podataka”: �HYPERLINK "https://www.arci.it/appello-giornalisti-dati-reali/ "https://www.arci.it/appello-giornalisti-dati-reali/

[24] Openpolis i Actionaid (2024) centri Italije, prorečeni neuspjeh: https://migrantidb.s3.eu-central-1.amazonaws.com/rapporti_pdf/centriditalia_un_fallimento_annunciato.pdf

[25] Predsjedanje Vijećem ministara (2023.)  https://www.normattiva.it/uri-res/N2Ls?urn:nir:stato:decreto.legge:2023-10-%2005;133!vig=2023-10-06

[26] Openpolis (2023.) Vladino razbijanje stranih maloljetnika bez pratnje: �HYPERLINK "https://www.openpolis.it/la-stretta-del-governo-sui-minori-stranieri-non-accompagnati/"https://www.openpolis.it/la-stretta-del-governo-sui- minori-stranieri-non-accompagnati/

[27] Melting Pot Europa (2023) UFM: Nova uredba sažima prava i jamstva https://www.meltingpot.org/2023/10/msna-un-nuovo-decreto-comprime-diritti-e-garanzie/

[28] UNHCR (2024) Dopunski putovi za prijem u treće zemlje:  https://www.unhcr.org/what-we-do/build-better-futures/long-term-solutions/complementary-pathways

[29] Arci (2022.) Humanitarni koridori iz Afganistana s Circoli Rifugiom: https://www.arci.it/campagna/corridoi-umanitari-circoli-rifugio/

[30] Arci (2023.) Libija: Memorandum o razumijevanju potpisan za spas 1500 ljudi: https://www.arci.it/libia-corridoi-umanitari/

[31] ISTAT (2024), Rapport Annuale 2024. La situazione del Paese: https://www.istat.it/it/archivio/296796.

[32] Openpolis (2023.) Neadekvatne vještine potiču fenomen NEET:  https://www.openpolis.it/le-competenze-inadeguate-alimentano-il-fenomeno-dei-neet/

[33] Eurostat (2024.) Statistika o mladim ljudima koji nisu ni zaposleni ni u obrazovanju ili obuci: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php? title=Statistics_on_young_people_neither_in_employment_nor_in_education_or_training#The

_NEET_stopa_u_EU_i_njenim_državama_članicama_u_2022.

[34] Europska komisija (2022). Praćenje obrazovanja i osposobljavanja 2022.: https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-training-monitor-2022/en/country-reports/italy.html

[35] Umjetnost. 27 DL br. 48/2023, poticaji za zapošljavanje mlađih od 30 NEET-a potpisani za Nacionalni operativni program „Iniziativa Occupazione Giovani”

[36] Narodne novine: UREDBA-ZAKON 31. svibnja 2021., br. 77 -

https://www.gazzettaufficiale.it/eli/id/2021/05/31/21G00087/sg

[37] Openpolis (2024.) Ograničenja PNRR-a za zapošljavanje žena i mladih nisu baš učinkovita: https://www.openpolis.it/i-vincoli-pnrr-sullassunzione-di-donne-e-giovani-sono-poco- učinkovitost/

Adekvatne plaće

Između 2013. i 2023. bruto dohodak u Italiji porastao je za oko 16%, u usporedbi s prosjekom EU27 od 30,8%. Ali realne plaće u Italiji smanjile su se za 8% od 1990. do 2023., što je dovelo do značajnog smanjenja kupovne moći radnika.[1] Utjecaj se posebno osjetio nakon skoka inflacije 2022., koji je pogoršao jaz između nominalnih i realnih dohodaka, kao i postojeće socioekonomske nejednakosti.[2] Radnici mlađi od 35 godina bili su nerazmjerno pogođeni, jer su radili samo 175 plaćenih dana u godini. Za starije od 35 godina brojke su bile 228 na jugu i 258 na sjeveru i u središtu.[3]

Udio zaposlenog stanovništva klasificiranog kao “siromašni koji rade” povećao se s 9,5% u 2010. na 11,5% u 2022., u usporedbi s prosjekom EU-a od 8,9%. U 2022. godini 2,7 milijuna radnika (11,5% zaposlenih) nije moglo zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Rizik od siromaštva znatno je veći za radnike s privremenim ugovorima ili ugovorima na nepuno radno vrijeme: 16,2% privremenih radnika je u opasnosti, u usporedbi s 8,5% radnika na neodređeno vrijeme, dok je 19,9% radnika s nepunim radnim vremenom u opasnosti, naspram 9,7% od radnici s punim radnim vremenom.[4] Na jugu i otocima situacija je posebno teška, osobito među stranim radnicima, od kojih 34,6% živi u apsolutnom siromaštvu. Trenutačno se plaće određuju kroz sektorske nacionalne ugovore utvrđene kolektivnim pregovorima. Od ožujka 2024. 36 takvih nacionalnih ugovora čekalo je na obnovu, što je utjecalo na 4,6 milijuna zaposlenika s neadekvatnim plaćama. Učinkovite mjere politike mogle bi uključivati odgovarajuću zakonom propisanu minimalnu plaću, koja bi pomogla u rješavanju nejednakosti među različitim kategorijama radnika i poboljšala učinak na razini poduzeća i makroekonomiju.[5] Minimalna plaća bi

Sigurnost radnog mjesta

Talijansko tržište rada još uvijek karakterizira visoka razina nesigurnosti, a NSG preporučuje ad hoc intervencije politike kako bi se preokrenula fleksibilizacija praksi zapošljavanja i uhvatilo u koštac s njezinim socioekonomskim posljedicama.[6] Pandemija Covid-19 imala je neujednačen utjecaj na sektore i društvene skupine. Industrije poput tehnologije i zdravstva pokazale su otpornost i rast, dok su se sektori poput turizma i maloprodaje teško oporavili. Gospodarska kriza pojačala je već postojeće ranjivosti i dovela do rasprostranjenog gubitka radnih mjesta i povećane nesigurnosti posla. [7] Iako se stopa nezaposlenosti u Italiji neznatno smanjila, a zaposlenost porasla od 2022., povećanje zaposlenosti značajno je obilježeno nesigurnim i nestabilnim uvjetima. Prevalencija kratkoročnih ugovora, koji su činili 16% ukupne zaposlenosti u 2023. [8], naglašava krhku prirodu mnogih poslova u Italiji. Sigurnost posla i dalje je ključno pitanje za privremene i poslovne radnike. Zemljopisne razlike i dalje postoje, a južna Italija ima veći udio privremenih ugovora nego sjeverna i središnja regija. Neformalne ekonomske aktivnosti također igraju značajnu ulogu. Otprilike 3,8% zaposlenja je izvan službenih ugovora, što dovodi do smanjene sigurnosti posla i beneficija te pogoršava siromaštvo i ranjivost[9]

Kao odgovor na to, talijanska je vlada uvela mjere za povećanje sigurnosti radnih mjesta i rješavanje fragmentacije tržišta rada. „Contratto di Espansione” (Ugovor o proširenju) omogućuje tvrtkama s više od 50 zaposlenika koji su u procesu restrukturiranja da ponude pogodnosti prije umirovljenja, dok „Fondo Nuove Competenze” (Fond za nove kompetencije), osnovan 2020. i refinanciran 2022., podupire tvrtke u usavršavanju ili ponovnom osposobljavanju svoje radne snage kako bi riješili problem neusklađenosti vještina.[10] OECD izvješćuje da se 38,5% radnika suočava s vertikalnom neusklađenošću—što znači da su ili prekvalificirani (20,2%) ili podkvalificirani (18,2%)—a 37% ima horizontalnu neusklađenost, što znači da njihovi poslovi nisu u skladu s njihovim područjima studija.

[1] ISTAT (2024.) Godišnje izvješće 2024.: https://www.istat.it/it/archivio/296796.

[2] AA.VV. (2023). L'inflazione u Italiji. Cause, conseguenze, politiche. Pianta, M. (a cura di), urednik Carocci: https://www.carocci.it/prodotto/linflazione-in-italia-2

[3] Rapporto Svimez (2023), L'economia e la società del Mezzogiorno: http://lnx.svimez.info/svimez/il-rapporto/

[4] ISTAT (2024), Rapport Annuale 2024. La situazione del Paese: https://www.istat.it/it/archivio/296796.

[5] Eurofound (2024.) Italija: profil zemlje s minimalnom plaćom - https://www.eurofound.europa.eu/en/topic/minimum-wage/italy.

[6] i Cirillo, V., Fanti, L., Mina, A. i Ricci, A. (2023). Nove digitalne tehnologije i učinak poduzeća u talijanskom gospodarstvu, Industrija i inovacije, 30(1): 159-188: https://www.iris.santannapisa.it/retrieve/de8e525a-35b4-44c6-a9fd92ba780b8dc4/New%20digital%20technologies%20and%20firm%20performance%20in%20the%20Italian%20economy.pdf

[7] Dosi, G., Fanti, L. i Virgillito, ME (2020.). Nejednaka društva u uobičajenim vremenima, nepravedna društva u pandemijskim, Journal of Industrial and Business Economics, 47(3): 371-389: https://oa.inapp.gov.it/bitstreams/fc305e3d-3ead-41e8-80e6-7991c1a89f37/download

[8] Istat podaci o radnicima u dobi od 15-64 godine. link

[9]ILO (2024) Statistika neformalne ekonomije: �HYPERLINK "https://ilostat.ilo.org/topics/informality/"https://ilostat.ilo.org/topics/informality/  

[10] Ministarstvo rada i socijalne politike (2024.) Sredstva tvrtkama za trajno usavršavanje:

https://www.lavoro.gov.it/temi-e-priorita/orientamento-e-formazione/focus/pagine/fondi-alle-imprese-la-formazione-continua

Kućište

Italija se tijekom prošle godine suočila s ozbiljnom stambenom krizom koja je utjecala na mnoge obitelji, a koja proizlazi iz nekoliko čimbenika. Smanjena su ulaganja u javno stanovanje (Edilizia Residenziale Pubblica); rastuće siromaštvo otežava ljudima da si priušte stan; a stanarine su rasle zbog manjka raspoloživih domova i porasta kratkoročnih najmova. Prema Idealista, vodećem portalu za nekretnine u Italiji, najamnine su porasle za 13,8% u 2023. u odnosu na 2022., a prosječna mjesečna najamnina dosegla je 12,50 eura po kvadratnom metru.[1] Sve veći troškovi života i povećane kamatne stope na hipotekarne kredite učinili su kupnju nekretnina još izazovnijom, što je dovelo do veće potražnje za nekretninama za iznajmljivanje usred nedovoljne ponude, posebno u većim gradovima, i povećalo cijene najma. Osim toga, korištenje nekretnina za kratkoročni najam, koji brzo donose veće povrate, dodatno je smanjilo dostupnost dugoročnog stambenog smještaja.[2] Opće osiromašenje stanovništva, potaknuto nesigurnošću posla, stagnacijom plaća, visokim životnim troškovima i smanjenjem socijalnih usluga, pojačalo je ekonomske i stambene poteškoće. Prosječna potrošnja kućanstva na stanovanje, koja uključuje troškove režija, porasla je za 11% u 2022. u odnosu na prethodnu godinu, prema ISTAT-u, talijanskom Nacionalnom institutu za statistiku. To je predstavljalo 38,5% ukupnih troškova kućanstva u 2022., što je porast u odnosu na 37,8% u 2021. Kako bi upravljali tim rastućim troškovima, ljudi su smanjili svoju potrošnju. Na primjer, 29,5% ljudi smanjilo je potrošnju na hranu 2022., što je povećanje od oko 5 postotnih bodova u odnosu na 24,4% u 2021., dok je 33,3% smanjilo potrošnju na piće, što je povećanje od 4 postotna boda u odnosu na 29,6% u 2021., a 35,6% potrošilo je manje na osobnu njegu, 4 postotna boda više od 31.7%  

Federcasa izvještava o značajnom nedostatku javnih stanova u Italiji, s oko 650.000 neispunjenih zahtjeva koji utječu na 1,4 milijuna ljudi. Unatoč velikoj potražnji, 7% javnih stambenih jedinica je nenaseljeno, a mnogima je potrebna obnova. Također postoji velika praznina u studentskom smještaju, s više od 95.000 studenata koji ispunjavaju uvjete koji se natječu za samo 40.069 raspoloživih mjesta.[3] Popis ISTAT-a identificira oko 460.000 ljudi u Italiji koji se suočavaju s teškim stambenim problemima, zbog čega su ostali beskućnici ili žive u neformalnim kampovima.[4] Stambena kriza pogoršala se nakon pandemije, budući da su nalozi za deložaciju i stvarna deložacije značajno porasli 2022.[5] U Državnom proračunu za 2024. nedostaju nove mjere za potporu najmu i javno stanovanje, a očekuje se da će smanjeno financiranje lokalnih vlasti pogoršati situaciju.

Dobra praksa

U Rimu predstavlja ključnu inicijativu formaliziranja zauzimanja napuštenih zgrada u Rimu pretvarajući ih u legalne, kvalitetne stambene i društvene prostore. Vođen Odjelom za arhitekturu na Sveučilištu Roma Tre, ovaj napor odražava širu borbu protiv neadekvatnih politika stanovanja i socijalne skrbi.[6]

Iskorijenjivanje siromaštva

Preliminarne procjene ISTAT-a ukazuju na krizu siromaštva, s 5,7 milijuna ljudi koji trenutno žive u apsolutnom siromaštvu u 2023. Situacija se pogoršala u usporedbi s 2022., posebno u sjevernoj Italiji, gdje je došlo do povećanja od 136 000 obitelji u siromaštvu u 2023. Obitelji uključujući maloljetnici su i dalje posebno ranjivi jer visoki troškovi značajno utječu na njihov životni standard. Broj maloljetnika koji žive u apsolutnom siromaštvu dosegao je 1,3 milijuna 2023. godine, što je u skladu s brojkama iz 2022. koje su pokazale da je 28,8% djece i adolescenata mlađih od 16 godina bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti. Rizik je bio veći na jugu i otocima (46,6%) nego u središtu (21,4%) i sjeveru (18,3%).[7]

Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi

NSG ističe dvije posebne zabrinutosti u vezi sa zdravstvenim sustavom u Italiji. Jedan je neadekvatno ulaganje u javno zdravstvo, što je potvrđeno i proračunom za 2024.-2026. Drugi je prelazak mnogih usluga u privatni sektor, što dovodi do viših troškova, a time i do nejednakosti u pristupu skrbi.

Najnovije izvješće Centra za primijenjena ekonomska istraživanja u zdravstvu (Crea) otkriva da 1,6 milijuna ljudi u Italiji, što je ekvivalentno 6,1% kućanstava, živi u zdravstvenom siromaštvu. Ti su se pojedinci morali odreći zdravstvene skrbi i liječenja zbog financijskih ograničenja ili su gurnuti u siromaštvo zbog plaćanja potrebne medicinske skrbi.[11] Italija i dalje zaostaje za nekoliko zemalja EU-a u izdacima za zdravstvo. Da bi se potrošnja za zdravstvo dovela na odgovarajuću razinu, bilo bi potrebno dodatnih 15 milijardi eura, iako čak ni to ne bi smanjilo jaz u odnosu na prosjek EU-a. Za trogodišnje razdoblje 2024.-2026., rashodi za zdravstvo iznose .[13] Ozbiljni problemi uključuju dugo vrijeme čekanja na osnovne medicinske pretrage, prenatrpane hitne službe i kašnjenja velikih operacija, uključujući operacije za liječenje raka. Za migrante je pristup zdravstvenoj skrbi još veći izazov jer dugotrajno čekanje na boravišnu dozvolu prisiljava mnoge da se oslanjaju na hitnu pomoć, što otežava njihov pristup specijalističkoj skrbi. problemi proizlaze iz smanjenja javnih ustanova primarne zdravstvene zaštite i nedostatka bolničkih liječnika[14]

NSG je izrazio zabrinutost zbog vladine mjere “Autonomiafferenziata” (diferencirani regionalizam), upozoravajući da bi ona mogla pogoršati postojeće nejednakosti u zdravstvenoj skrbi između sjeverne i južne Italije.[15] Podjela sjever-jug već dovodi do značajnih razlika u pristupu zdravstvenoj skrbi, što mnoge ljude tjera da potraže liječenje u sjevernim regijama. Davanje veće autonomije regijama s boljim zdravstvenim učinkom moglo bi dodatno povećati te nejednakosti u sadašnjem sustavu podijeljene odgovornosti između države i regija.

[1] La Stampa (2023.) Najamnine 2023.: rekordni porast od 13,8% na godišnjoj razini: https://finanza.lastampa.it/News/2023/12/29/affitti-2023-aumento-record-del-13-8percento-rispetto-allanno-precedente/NzFfMjAyMy0xMi0yOV9UTEI#:~:text=Lavoro-,Affitti%202023%3A%20aumento%20record%20del%2013,8%25%20rispetto%20all'anno%20precedente&text=Il%20costo%20dell'affitto%20ha,5%20euro%20al%20metro%20quadro.

[2] Celata, A. Romano (2020), Overtourism i internetske platforme za kratkoročni najam u talijanskim gradovima: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09669582.2020.1788568

[3] Ministarstvo sveučilišta i istraživanja: –2022 Stanovanje po općinama:https://dati-ustat.mur.gov.it/dataset/2022-diritto-allo-studio-universitario-dsu-regionale/resource/c5a3cbd8-c799-4170-998b-05d2f5cca369

[4] ISTAT(2024) Popis stalnog stanovništva i stanova: https://www.istat.it/statistiche-per-temi/censimenti/popolazione-e-abitazioni/

[5] Središnji zavod za statistiku (2024.) Postupci za puštanje stambenih nekretnina: https://ucs.interno.gov.it/ucs/contenuti/procedure_di_rilascio_di_immobili_ad_uso_abitativo_int_00004-7734141.htm

[6] Roma TRe (2024.) Projekt riječne luke RecHouse financiran: �HYPERLINK "https://architettura.uniroma3.it/articoli/finanziato-il-progetto-porto-fluviale-rechouse-171245/"https://architettura.uniroma3.it/articoli/finanziato-il-progetto-porto-fluviale- rehouse-171245/

[7] Istat (2023), Stime preliminari povertà assoluta e spese per consumi - Anno 2023: https://www.istat.it/it/archivio/295348

[8] INPS (2018) Opservatorij za prihode od državljanstva i mirovine: https://www.inps.it/it/it/dati-e-bilanci/osservatori-statistici-e-altre-statistiche/dati-cartacei---rdc.html

[9] INPS (2024) Dodatak za uključivanje i osposobljavanje i potpora za rad: https://www.inps.it/content/dam/inps-site/pdf/dati-analisi-bilanci/osservatori-statistici/osservatorio-adi-sfl/Report_ADI_SFL_2024_07_d.pdf

[10] Ministarstvo gospodarstva i financija (2024.) Shopping kartica: https://www.mef.gov.it/focus/Carta-Acquisti/

[11] 19° Rapporto CREA https://www.creasanita.it/attivita-scientifiche/rapporto-sanita/

[12] Te zemlje su: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Danska, Irska, Velika Britanija, Grčka, Španjolska, Portugal.

[13] GIMBE (2023.) 6. GIMBE izvješće o Nacionalnoj zdravstvenoj službi:

https://www.salviamo-ssn.it/attivita/rapporto/6-rapporto-gimbe.it-IT.html

[14] L'EURISPES.IT (2024) Ugrožena zdravstvena zaštita, nedostatak liječnika i odsutnost kirurga opterećuju: https://www.leurispes.it/carenza-di-medici-e-di-chirurghi-la-sanita-e-a-rischio/

[15] Zastupnički dom (2024.) Odredbe za provedbu diferencirane autonomije regija običnog statuta u skladu s člankom 116. stavkom 3. Ustava: �HYPERLINK "https://documenti.camera.it/apps/commonServices/getDocumento.ashx?sezione=lavori&tipoDoc=testo_pdl_pdf&idlegislatura=19&codice=leg.19.pdl.camera.1665.19PDL0072530 "https://documenti.camera.it/apps/commonServices/getDocumento.ashx?sezione=lavori&tipoDoc=testo_pdl_pdf&idlegislatura=19&codice=leg.19.pdl.camera.1665.19PDL0072530

CIVICUS Monitor klasificira talijanski građanski prostor kao "sužen", status koji je ostao nepromijenjen od 2018.[1] Ova klasifikacija ukazuje da, iako pojedinci i organizacije civilnog društva mogu ostvariti svoja prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, ta prava se često krše uznemiravanjem, uhićenjima ili napadima kritičara onih koji su na vlasti, kao i prekomjernim sila tijekom prosvjeda i politički pritisak na medije.

Omogućavanje civilnog prostora za organizacije civilnog društva

NSG izvještava da su, otkako je vlada Giorgie Meloni preuzela dužnost 2022., ključna načela vladavine prava u Italiji sve više ugrožena, uključujući podjelu vlasti, neovisnost pravosuđa, slobodu tiska i građanski prostor.[2] Izražena je zabrinutost zbog mogućeg pomaka prema onome što se često opisuje kao "neliberalna demokracija". Jedan primjer takve promjene bila je rasprava u Senatu u svibnju 2024. o mogućoj reformi izravnog izbora premijera. Ova ideja nailazi na snažno protivljenje jer se smatra da potencijalno potkopava demokratske institucije.[3] Talijanski zatvorski sustav izvor je zabrinutosti u vezi s vladavinom prava i poštovanjem temeljnih prava. Proživljava krizu zbog velike prenapučenosti zbog sve većeg broja pritvorenika, posebice u ustanovama za maloljetnike. Situacija bi se mogla značajno pogoršati ako se usvoji prijedlog zakona kojim bi se pobune u zatvoru proglasile kaznenim djelom i uspostavili novi prekršaji za zauzimanje kuće i korištenje blokada cesta tijekom prosvjeda. U svibnju 2024. o zakonu se još uvijek raspravljalo u Zastupničkom domu. Ako to postane zakon, čak bi i nenasilno nepoštivanje naredbe moglo dovesti do godina zatvora, a tisuće ljudi moglo bi biti osuđeno na zatvorske kazne.[4]

Italija je pala za pet mjesta na 46. mjesto u Svjetskom indeksu slobode medija za 2024. Reportera bez granica, ušavši u "narančastu" zonu koja označava problematične zemlje.[5] Situacija sa slobodom tiska u Italiji je kritična, s napadima na novinare od strane vlade i političara, a državnu televiziju (RAI) preuzele su vladine stranke. Napadi uključuju porast tužbi za klevetu protiv medija i novinara, koje se često doživljavaju kao SLAPP (strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) – odnosno, sredstvo zastrašivanja i gušenja slobode govora. Kao odgovor na te poteze, medijske organizacije i zagovornici slobode tiska objavili su međunarodni apel u travnju 2024., a organizirana je i misija Media Freedom Responsea, iako se vlada odbila susresti s njom.

Dana 24. veljače 2024. Italija je donijela takozvani "zakon o zabrani", koji zabranjuje objavljivanje naloga za pritvor prije suđenja do završetka preliminarnih saslušanja ili istrage, što je izazvalo zabrinutost za slobodu tiska i transparentnost pravosuđa.[6] Vlada je također pojačala svoj obračun s klimatskim aktivistima zakonom o "eko-vandalima", koji nameće stroge kazne za nanošenje štete tijekom ekoloških prosvjeda.[7] Policija je nasilno ugušila studentske prosvjede, posebice one za podršku Palestini, a napadi na studentske marševe u Pisi i Firenci rezultirali su ozljedama.[8] Povećana su ograničenja izražavanja solidarnosti s Palestinom, uključujući uhićenja zbog isticanja palestinskih zastava i zabrane demonstracija.[9] Melonijeva vlada također se suočila s kritikama zbog podrivanja LGBTQI+ prava. Italija je nisko rangirana na Duginoj karti i ima kontroverzne zakone koji utječu na istospolno roditeljstvo, poput mandata da samo biološki roditelji budu navedeni u rodnim listovima.[10] Ove akcije izazvale su značajnu nacionalnu i međunarodnu reakciju.

Talijanska vlada sve je više ograničavala pravo na štrajk i potkopavala sindikate. Štrajkovi sindikata CGIL, UIL i USB 2023. bili su zabranjeni. [11].[12] Očekuje se da će novi propisi o PDV-u za neprofitne organizacije, koji su trebali stupiti na snagu u siječnju 2025., povećati birokratske zahtjeve bez generiranja značajnih prihoda za državu.[13] NSG ističe da Italija ostaje jedna od rijetkih zemalja EU bez neovisne institucije za ljudska prava, unatoč opetovanim pozivima Europske komisije i tekućim parlamentarnim raspravama.[14] 

[1] CIVICUS (2023), Italija: https://monitor.civicus.org/country/italy/

[2] CIVICUS (2023), Italija: https://monitor.civicus.org/country/italy/

[3] Senat Republike (2024.) Senatski prijedlog zakona br. 935:  https://www.senato.it/leg/19/BGT/Schede/Ddliter/57694.htm

[4] Arci (2024) Iliberalna demokracija je već tu!: https://www.arci.it/dl-sicurezza-illiberale/

[5] RSF (2024) indeks: https://rsf.org/en/index

[6] Europski parlament (2024.) Zastupničko pitanje - E-000823/2024: �HYPERLINK "https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2024-000823_IT.html"https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2024-000823_IT .html

[7] Narodne novine (2024.) ZAKON 22. siječnja 2024., br. 6: �HYPERLINK "https://www.gazzettaufficiale.it/eli/id/2024/01/24/24G00016/SG"https://www.gazzettaufficiale.it/eli/id/2024/01/24/24G00016 /SG

[8] Predsjedništvo Republike (2024.) Mattarella saslušao ministra Piantedosija: zaštitite slobodu izražavanja vlastitih misli: �HYPERLINK "https://www.quirinale.it/elementi/107701"https://www.quirinale.it/elementi/107701

[9] ILGA Europe (2024.) Rainbow Map 2024.: https://rainbowmap.ilga-europe.org/

[10] The Guardian (2023)

Ovaj je članak star više od godinu dana

'Ostavljeni dekretom': talijanski istospolni roditelji reagiraju na gubitak svojih prava: �HYPERLINK "https://www.theguardian.com/world/2023/aug/21/orphaned-by-decree-italy-same-sex-parents-react-losing-rights"https://www.theguardian.com/world /2023/aug/21/orphaned-by-decree-italy-same-sex-parents-react-losing-rights

[11] Ansa (2024.) Salvini, štrajk 15. prosinca, ali ne za 24 sata: https://www.ansa.it/sito/notizie/economia/2023/12/05/salvini-sciopero-il-15-dicembre-ma-non-per-24-ore_bd9a7f43-e5c6-4ebc-bf65-cbba637561ac.html

[12] Cantiere Terzo Settore (2024.) Acli i reforma trećeg sektora: „Manje rigidnosti, veća jasnoća i promjene u oporezivanju”: https://www.cantiereterzosettore.it/interviste/acli-e-riforma-del-terzo-settore-meno-rigidita-maggiore-chiarezza-e-modifiche-alla-fiscalita/

[13] Arci (2024) tlači IVA: https://www.arci.it/oppresiva/

[14] https://commission.europa.eu/document/download/34d9939c-5597-4fbe-95ac-73328d6e0fa2_en?filename=29_1_52611_coun_chap_italy_en.pdf

Pristup energiji i energetsko siromaštvo

Izvješće Talijanskog opservatorija za energetsko siromaštvo za 2023. daje zabrinjavajuću sliku, posebno za južne regije. U 2021. oko 2,2 milijuna kućanstava, s približno 5 milijuna ljudi, bilo je pogođeno energetskim siromaštvom. Ta su kućanstva živjela u loše izoliranim kućama i borila su se s neadekvatnim grijanjem zimi, nedovoljnim hlađenjem ljeti, prigušenim osvjetljenjem i ograničenom upotrebom osnovnih kućanskih aparata. Ova situacija ne samo da opterećuje obitelji visokim troškovima energije, već i negativno utječe na njihovo zdravlje, dobrobit i ukupnu kvalitetu života. Povećanje troškova energije bilo je značajno, s prosječnim porastom od 35% do kraja 2021. u usporedbi s 2020. i skokom od 44%. Ovaj financijski pritisak bio je posebno težak za kućanstva s djecom: 25% energetski siromašnih kućanstava uključivalo je barem jednu maloljetnu osobu, što znači da je energetsko siromaštvo pogodilo oko 950 000 djece ili 10% talijanske djece.[1]

Vladine protumjere uključuju kratkoročne politike zaštite, kao što su bonovi za struju i plin za ugrožene obitelji, i dugoročne politike usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti u stanovanju i podizanje svijesti o korištenju energije. Fiskalne mjere uključivale su smanjenje i eventualno ukidanje općih naknada sustava na račune za struju i plin, snižavanje stope PDV-a na plin, smanjenje trošarina na gorivo i pružanje jednokratnih plaćanja pojedincima s niskim primanjima. Osim toga, povećani su "socijalni bonusi" kako bi se pomoglo najugroženijim kućanstvima da upravljaju svojim.[2] Ali niti jedna od različitih mjera nije preokrenula trend i zaustavila porast broja kućanstava koja su suočena s energetskim siromaštvom. Osnivanje uz snažnu potporu javnosti NSG ističe kao potencijalno učinkovitiju strategiju za rješavanje ovog problema.

[1] OIPE (2023.) godišnje izvješće: https://oipeosservatorio.it/wp-content/uploads/2024/03/rapporto_2023_ENG.pdf

[2] ARERA (2024) Socijalni bonus za ekonomske poteškoće: https://www.arera.it/consumatori/bonus-sociale/bonus-sociale-per-disagio-economico