Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila, manjina i ranjivih skupina

Posljednjih godina Grčka je postala ključna ulazna točka u Europu za ljude koji bježe od sukoba, siromaštva i progona na Bliskom istoku, u Africi i Južnoj Aziji. Gotovo 19 000 izbjeglica i migranata stiglo je u Grčku 2022., što predstavlja povećanje od 105% u odnosu na 2021.[1] Čimbenici koji su doveli do ovog povećanja mogu uključivati ukidanje konačnih ograničenja putovanja povezanih s pandemijom Covida i talibansko preuzimanje Afganistana 2021. NSG izvješćuje da je ovo povećanje dovelo do golemog pritiska na ionako rastegnutu i nedovoljno financiranu prihvatnu infrastrukturu Grčke. Zatvoreni centri za kontrolirani pristup (CCAC) otvoreni su 2021. i 2022. na žarišnim otocima Lezbos, Kos, Leros i Chios, s ciljem smještaja, identificiranja i obrade zahtjeva svih tražitelja azila. CCAC-ovi bi trebali zamijeniti centre za prihvat i identifikaciju (RIC), koji su bili kritizirani zbog loših uvjeta, uključujući nedostatak osnovne sanitarne infrastrukture, prenapučenost i općenito nepoštivanje temeljnih prava tražitelja azila. Međutim, dok neki od CCAC-ova pružaju znatno bolje uvjete od RIC-a, još uvijek postoji značajna zabrinutost u vezi s postupanjem prema ljudima koji su tamo pritvoreni. To uključuje nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi, uvjete slične zatvorskim te nezakonita i proizvoljna ograničenja osobne slobode tražitelja azila.[2] Tražitelji azila također se suočavaju s dugim razdobljima čekanja zbog velikog zaostatka u obradi zahtjeva za azil. To je ostavilo tisuće ljudi u potpunom stanju neizvjesnosti, bez ikakve sigurnosti u pogledu svojih trenutnih prava ili budućih izgleda. Služba za azil također je nepravedno ostavila tisuće tražitelja azila bez osobnih dokumenata, tvrdeći da je to zbog "tehničkog problema".[3] Općenitije, NSG je izvijestio o značajnim problemima sa životnim uvjetima migranata, izbjeglica i tražitelja azila. Ti se ljudi suočavaju sa značajnim poteškoćama u pristupu osnovnim uslugama, obrazovanju i zapošljavanju. Ograničena jezična podrška spriječila je integraciju u grčko društvo, dodatno izolirajući migrantsku populaciju. Stopa nezaposlenosti migranata gotovo je dvostruko veća od (ionako visoke) stope s kojom se suočavaju Grci.[4] Migracijski kodeks, koji regulira status državljana trećih zemalja u Grčkoj, izmijenjen je u ožujku 2023. NSG je izvijestio da je nekoliko organizacija civilnog društva, posebno onih uključenih u obranu ljudskih prava, žestoko kritiziralo novi kodeks. Tvrdili su da amandmani dodatno krše temeljna prava proizvoljnim nametanjem ograničenja slobode kretanja i pristupa socijalnoj zaštiti i osnovnim uslugama.[5] OCD su kritizirale proces ažuriranja Kodeksa, ističući nedostatak transparentnosti i minimalne konzultacije s civilnim društvom. Jedan od rijetkih pozitivnih pomaka bilo je uvođenje procesa putem kojeg maloljetnici bez pratnje koji su završili trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Grčkoj mogu dobiti dugoročnu boravišnu dozvolu. Time je uklonjena praznina u zakonu koja je maloljetnicima bez pratnje onemogućavala dobivanje boravka.[6]

Nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih ostaje uporan i značajan problem u Grčkoj. Unatoč padu od 5,2 postotna boda u odnosu na 2021., stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 27,7% u 2023., jedna od najviših u EU-u i više nego dvostruko veća od prosjeka EU-a od 13,8%.[7] Uvedeno je nekoliko programa za pomoć mladima pri zapošljavanju. Program Nova generacija ima za cilj osposobiti i osposobiti 40 000 nezaposlenih za digitalne vještine, koje su prijeko potrebne u Grčkoj, čime se poboljšava njihova zapošljivost i promiče njihova integracija na tržište rada.[8] Poduzetnički program STARTAB, koji provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, omogućuje besplatnu poduzetničku obuku, poslovno mentorstvo i savjetovanje nezaposlenim osobama od 18 do 35 godina koje žele pokrenuti vlastiti posao.[9] Naposljetku, Jamstvo Unije za mlade, koje se provodi putem Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI), ima za cilj pružiti mladim ljudima koji nisu zaposleni, koji nisu u obrazovanju ili obuci (NEET) kvalitetnu ponudu zaposlenja ili obuke u roku od četiri mjeseca.[10]

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

Prema podacima OECD-a, Grčka troši 3,7% svog BDP-a na obrazovanje, daleko ispod prosjeka OECD-a od 5,1%. Nadalje, plaće nastavnika su se realno smanjile od 2015. i to je jedan od razloga zašto je grčka obrazovna radna snaga jedna od najstarijih među zemljama OECD-a. Značajno nedovoljno ulaganje značajno je smanjilo sposobnost obrazovnog sustava da pruži učinkovito i pravedno obrazovanje, spriječi rano napuštanje obrazovanja i osposobljavanja (ELET), promiče mogućnosti cjeloživotnog učenja i uspješno integrira ljude iz marginaliziranih zajednica (kao što su izbjeglice, Romi i dugoročno nezaposleni).[11]

[1] Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (2023.), 2022. ažurirano izvješće AIDA-e za zemlju: Grčka: https://ecre.org/2022-update-aida-country-report-greece/

[2] Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (2023.), Postupak prihvata i identifikacije – Grčka:

https://asylumineurope.org/reports/country/greece/asylum-procedure/access-procedure-and-registration/reception-and-identification-procedure/"https://asylumineurope.org/reports/country/greece/asylum-procedure/access-procedure-and-registration/reception-and-identification-procedure/

[3] Agencija Europske unije za azil (2023.), Izvješće o azilu 2023.: https://euaa.europa.eu/sites/default/files/2023-02/network_for_children_rights.pdf

[4] Apostolos Kapsalis (2022.), Mobilnost i zapošljavanje izbjegličkog stanovništva u grčkoj regiji: https://greece.iom.int/sites/g/files/tmzbdl1086/files/documents/MOBILITY%20AND%20EMPLOYMENT_EN_online.pdf

[5] Zagovaračka mreža za prava djece (2022), Djeca bez dokumenata, djeca u riziku. Sve dok...?: https://www.gcr.gr/el/news/press-releases-announcements/item/2000-paidia-xoris-xartia-paidia-se-kindyno-mexri-pote

[6] Ministarska odluka 378422/2023, Narodne novine B' 5080/16.08.2023: https://www.elinyae.gr/sites/default/files/2023-09/5080b_2023.pdf

[7] Eurostat (2023), Nezaposlenost mladih prema spolu: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tesem140/default/table?lang=en

[8] Europska unija, Platforma digitalnih vještina i poslova (2023.), Programi osposobljavanja i nadogradnje „Nove generacije“ za nezaposlene osobe u digitalnim vještinama: https://digital-skills-jobs.europa.eu/en/opportunities/training/new-generation-training-and-upgrading-programmes-unemployed-persons-digital

[9] Startab (2022), O: https://startab.gr/en/about/

[10] Europska komisija (2023.), Inicijativa za zapošljavanje mladih: https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1176

[11] OECD (2023), Obrazovanje na prvi pogled 2023, Napomena za zemlju - Grčka: https://gpseducation.oecd.org/Content/EAGCountryNotes/EAG2023_CN_GRC_pdf.pdf

Grčka se i dalje suočava sa značajnim izazovima vezanim uz svoje tržište rada. Njezina je stopa nezaposlenosti i dalje najviša u Europskoj uniji s 12,16%, prema posljednjim podacima iz 2022., u usporedbi s prosjekom EU-a od 6,2%.[1] Nadalje, NSG je primijetio da prevalencija turističkog sektora, koji prema posljednjim podacima predstavlja 27,8% zaposlenosti,[2] stvorio je veliku količinu sezonskog zapošljavanja, što je dovelo do zabrinutosti oko radnih uvjeta i radnih prava sezonskih radnika. U prosincu 2021. 7% grčkih radnika bilo je na određeno vrijeme.[3] Grčka također ima veliko neformalno gospodarstvo, koje se procjenjuje na 26,9% BDP-a.[4] To sugerira da je značajan broj grčkih radnika zaposlen neformalno, iako je zbog prirode tog fenomena teško utvrditi točan broj. Svi ovi čimbenici naveli su NSG da podigne uzbunu zbog nesigurnog zapošljavanja, što također uključuje prisilno zapošljavanje na nepuno radno vrijeme, pseudo samozapošljavanje i druge oblike. Prekarni radnici imaju smanjen pristup socijalnoj zaštiti i ograničenu zaštitu od izrabljivanja. Nadalje, NSG je izvijestio da je problem nesigurnog zapošljavanja pogoršan Covidom.

NSG je uočio nekoliko razvoja javnih politika koje se odnose na rad tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće. Prvo, minimalna plaća povećana je nekoliko puta tijekom 2022.-2023., popevši se sa 650 eura mjesečno prije pandemije na 780 eura u travnju 2023.[5] Drugo, Grčka je 2021. ratificirala dvije konvencije MOR-a: Konvenciju 190 o uklanjanju nasilja u svijetu rada i Konvenciju 187, Okvir za promociju za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu.[6]

Godine 2021. usvojen je Zakon 2808/2021 koji je promijenio mnoge aspekte regulacije radnog mjesta. Preuzeta je Direktiva EU-a o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, uvođenjem dopusta za (neplaćene) njegovatelje i proširenjem prava zaposlenih roditelja, između ostalih mjera. Zakonom je stvorena i digitalna radna kartica, koja je povezana s Inspekcijom rada i ima za cilj poboljšati usklađenost tvrtki sa zakonima o radnom vremenu. Ovo je pionirski alat koji omogućuje bilježenje radnih sati svih zaposlenika s apsolutnom točnošću iu stvarnom vremenu, u skladu s dugogodišnjim zahtjevom GSEE-a (Grčke opće konfederacije radnika). Putem Digitalne radne kartice, nadograđeni sustav ERGANI II informira se u stvarnom vremenu o radnom vremenu zaposlenika i automatski identificira svaki radni sat ili kao redovni radni sat ili kao prekovremeni. Također bilježi različite oblike slobodnog vremena, kao što su pauze, slobodni dani i praznici.[7] Prvobitno isproban u velikim tvrtkama u određenim sektorima, sustav je sada proširen na cijelo gospodarstvo. Sama Inspekcija rada doživjela je promjene, izgubila je vezu s Ministarstvom rada i postala neovisna agencija. Nažalost, time je iz rada Inspektorata uklonjen svaki angažman predstavnika radnika ukidanjem tripartitnog odbora koji je prethodno nadzirao Agenciju. Ovu je odluku Vlada donijela jednostrano protivno željama socijalnih partnera. Konačno, Zakon je reformirao grčku javnu službu za zapošljavanje (DYPA). Promjene uključuju uvođenje tripartitnog nadzornog vijeća, nove odgovornosti agencije u području stanovanja i digitalnih alata (kao što su DYPA Digital Unemployment Card,[8] digitalni registar zapošljavanja i digitalni akcijski plan).[9] U prosincu 2022. Ministarstvo rada i socijalne skrbi upotrijebilo je predsjedničku uredbu za kodificiranje cjelokupnog postojećeg zakona o radu u jedinstveni tekst, Zakonik o individualnom radnom pravu.[10]

[1] Eurostat (2023.), Nezaposlenost prema spolu: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/teilm010/default/table?lang=en

[2] Eurostat (2022.), Turističke djelatnosti - Zapošljavanje: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Tourism_industries_-_employment&oldid=445425

[3] Eurostat (2023.), Privremeno zapošljavanje – statistika: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Temporary_employment_-_statistics

[4] Svjetska ekonomija (2022.), veličina grčke neformalne ekonomije: https://www.worldeconomics.com/Informal-Economy/Greece.aspx

[5] WageIndicator (2023.), Minimalna plaća povećana u Grčkoj od 1. travnja 2023. do 2. travnja 2023.: https://wageindicator.org/salary/minimum-wage/minimum-wages-news/2023/minimum-wage-increased-in-greece-from-01-april-2023-april-02-2023

[6] Međunarodna organizacija rada (2021.), Grčka ratificira Konvenciju o promicanju okvira za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Konvenciju o nasilju i uznemiravanju:  https://www.ilo.org/global/standards/WCMS_818166/lang--en/index.htm

[7] Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (2022), Digitalna radna kartica: https://ypergasias.gov.gr/apascholisi/psifiaki-karta-ergasias/

[8] Nova digitalna iskaznica za nezaposlene označava ukidanje papirnatog oblika iskaznice za nezaposlene. Kartica je međusobno povezana s Digitalnom evidencijom nezaposlenih i svakodnevno se ažurira od strane Digitalne evidencije nezaposlenih. Time se osigurava jasnoća tko ima pravo na koje beneficije, u skladu s odredbama Zakona 4921/2022 „Ponovni posao“. Konkretno, skeniranjem digitalne kartice DYPA iz Gov.gr novčanika, lako će se provjeriti vrsta beneficija, naknada, pomoći ili pogodnosti na koje svaki nositelj ima pravo. Izvor: https://www.dypa.gov.gr/index.php/diathesimi-apo-simera-sto-govgr-wallet-i-nea-psifiaki-karta-dypa

[9] Porezni raj (2022.), Novi alati DYPA: Digitalni registar i Digitalna kartica - Aktiviran je sustav brisanja - Radni dodatak: https://www.taxheaven.gr/news/61983/se-isxy-ta-nea-ergaleia-ths-dypa-pshfiako-mhtrwo-kai-pshfiakh-karta-energopoieitai-to-systhma-ths-diagrafhs-epidoma-ergasias

[10] Eurofound (2023.), Grčka: Razvoj u radnom životu 2022.: https://www.eurofound.europa.eu/en/publications/eurofound-paper/2023/greece-developments-working-life-2022

Pristup zdravstvenoj zaštiti

NSG izvještava da se grčki zdravstveni sustav suočava s ozbiljnim problemima. Pružanje primarne zdravstvene zaštite izrazito je fragmentirano. Nadležnosti se preklapaju, a institucije i strukture su podijeljene između javnih klinika, privatnih klinika i zdravstvenih centara. Rezultat su različite razine i kvaliteta usluga. NSG je kritizirao sustav jer nije dao prioritet preventivnoj skrbi, jednom od glavnih ciljeva primarne zdravstvene zaštite, te primijetio da usluge poput kućnih posjeta za ranjive osobe gotovo da i ne postoje. Na izdatke za zdravstvo uvelike je utjecala gospodarska kriza u zemlji 2008., a najnovije brojke pokazuju da Grčka troši samo 7,8% BDP-a na zdravstvo, u usporedbi s prosjekom EU od 9,9%. Nadalje, udio te potrošnje koji dolazi iz džepa (35%) jedan je od najviših u EU. Nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebice liječnika opće medicine, smanjuje učinkovitost i dostupnost zdravstvenog sustava. Stoga ne čudi da Grčka ima nevjerojatno visoku razinu nezadovoljenih potreba za medicinskom skrbi: 8,1% stanovništva prijavljuje nezadovoljene medicinske potrebe zbog troškova, putovanja ili vremena čekanja, u usporedbi s prosjekom Unije od 1,7%. Međutim, brojka za Grčku niža je od svog vrhunca iz 2016. od 13,1%. Grčka je pokazala najveću razliku u nezadovoljenim potrebama po dohodovnoj skupini: stopa nezadovoljenih potreba u kućanstvima u kvintili s najnižim dohotkom iznosi 18,1%, 20 puta više od one za najvišu kvintilu (0,9%). Konačno, Grčka ima jednu od najviših stopa katastrofalne potrošnje na zdravstvo, koja se definira kao potrošnja na zdravstvenu skrb iz vlastitog džepa koja prelazi 40% ukupne potrošnje kućanstva neto potrošnje na život. Polovica grčke katastrofalne potrošnje koncentrirana je u donjem kvintilu raspodjele dohotka.[1] NSG je izvijestio da je ionako preopterećeni grčki zdravstveni sustav ozbiljno rastegnut pandemijom Covida dijelom zbog nedostatka bolničkih kreveta. Skupina je izrazila zabrinutost za budućnost zdravstvenog sustava u kontekstu brzog starenja stanovništva.

Kućište

U prosjeku, Grci izdvajaju relativno nizak udio svoje potrošnje za troškove stanovanja – 13,7% u usporedbi s prosjekom OECD-a od 17,8%. Međutim, to je više odraz visoke razine posjedovanja kuće nego stvarne pristupačnosti. Preopterećenje troškova stanovanja za stanare s nižim prihodima (definirano kao udio kućanstava s niskim prihodima koja troše više od 40% svojih prihoda na stanovanje) je 10 postotnih bodova više u Grčkoj od prosjeka OECD-a (44,6% naspram 35%). Grčka također ima jednu od najviših stopa prenapučenosti u OECD-u: 17,9% grčkih kućanstava bori se s prenapučenošću u usporedbi s prosjekom OECD-a od 11%.[2] Osobito je ozbiljna situacija za iznajmljivače, koje nesrazmjerno čine mlađi ljudi i ljudi s nižim primanjima. Najamnine u Ateni i 14 drugih regija porasle su za više od 10% u 2022. u odnosu na 2021. To je prvenstveno zbog zatvaranja 2012. Radničkog stambenog udruženja (OEK), koje je imalo zadatak graditi socijalne stanove, i naknadnog nedostatka bilo kakve agencije ili javno tijelo zaduženo za izgradnju pristupačnih stanova. Druga pitanja, kao što je prenamjena stanova u stanove za kratkoročni odmor, također su pogoršala krizu. Uzimajući u obzir da problem nesrazmjerno pogađa mlađe Grke,[3] koji ionako napuštaju dom mnogo kasnije nego njihovi vršnjaci u drugim državama EU-a, stambena situacija riskira intenziviranje demografske krize u Grčkoj i njezin “odljev mozgova”. U rujnu 2022. grčka je vlada najavila paket stambenih mjera vrijedan 1,8 milijardi eura, za koji je tvrdila da će imati koristi za gotovo 150 000 ljudi. Mjere uključuju subvencionirane hipoteke za mlade, programe obnove i energetske nadogradnje, povećanje naknade za smještaj studenata i obnovu praznih nekretnina u socijalne stambene jedinice.[4] Politike socijalnog stanovanja u Grčkoj trenutačno su ograničene na stambene beneficije za kućanstva s niskim primanjima (trenutno postavljene na 70 € mjesečno za samca plus 35 € za svakog dodatnog člana kućanstva) i program „Stanovanje i posao za beskućnike“ . Time se osiguravaju subvencije za stanarinu, psiho-socijalna podrška i mjere za aktivaciju tržišta rada za beskućnike i kućanstva.[5]

[1] OECD (2022), Zdravstveno stanje u EU: zdravstveni profili zemalja - Grčka: https://read.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/greece-country-health-profile-2021_4ab8ea73-en#page16

[2] OECD (2023.), Skup alata za stambenu politiku - Grčka: https://housingpolicytoolkit.oecd.org/www/CountryFiches/housing-policy-Greece.pdf

[3] Eteron (2022.), Stambeni krajolik koji se mijenja u Grčkoj i “Generacijski najam”: https://eteron.org/en/the-changing-housing-landscape-in-greece-and-generation-rent/

[4] Dianeosis (2023), Stambene politike u Grčkoj i Europi: https://www.dianeosis.org/en/2023/07/housing-policies-across-greece-and-europe/

[5] Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (2022.), Politike socijalnog stanovanja: https://ypergasias.gov.gr/en/social-housing-policies/

CIVICUS smatra da je građanski prostor u Grčkoj "opstruiran", navodeći niz problema koji se odnose na ograničavanje slobode udruživanja organizacija civilnog društva, kriminalizaciju njihovog rada i kršenje temeljnih prava.[1] Amnesty International kritizirao je kontinuirane napade grčke vlade na organizacije civilnog društva koje rade na zaštiti prava migranata i tražitelja azila, ističući nova diskriminirajuća i opterećujuća pravila za registraciju koja ograničavaju autonomiju organizacija civilnog društva, slobodu udruživanja i sposobnost djelovanja. Amnesty International osudio je javne napade grčkih dužnosnika na te organizacije civilnog društva: visoki političari su ih označili kao “pijavice” i “parazite”.[2] Nova pravila o registraciji također je kritiziralo Stručno vijeće Vijeća Europe za zakon o nevladinim organizacijama, koje je istaknulo zastrašujući učinak propisa na civilno društvo i slobodu udruživanja.[3] Osim toga, provodi se sustavna kampanja pravnog uznemiravanja branitelja ljudskih prava. Aktivisti Panayote Dimitras i Tommy Olsen optuženi su za trgovinu ljudima 2022., dok je tim OCD-a za potragu i spašavanje od 23 osobe sa sjedištem na otoku Lesvos optužen za špijunažu. Ovi slučajevi predstavljaju jasan trend kriminalizacije solidarnosti.[4] Konačno, krajem 2022. i 2023. Grčku je potresao skandal "Predatorgate", u kojem je ilegalni špijunski softver postavljen na telefone političara i novinara kritičnih prema aktualnoj vladi, vjerojatno od strane državnih obavještajnih službi. Službena istraga grčkog parlamenta o skandalu kritizirana je kao neučinkovita i ugrožena sukobima interesa. Kao odgovor, Europski parlament osnovao je vlastiti istražni odbor, a plenarna sjednica Parlamenta usvojila je izvješće koje je proizašlo iz toga[5] u lipnju 2023. Do sada su grčka vlada i Europska komisija poduzele malo ili nimalo konkretnih radnji da se pozabave ovim otkrićima, a nisu poduzete nikakve mjere za sprječavanje ponovnog pojavljivanja takvog neopravdanog i nezakonitog državnog špijuniranja.[6]

[1] CIVICUS (2023), Monitor - Grčka: https://monitor.civicus.org/country/greece/

[2] Relief Web (2020.), Grčka: Regulacija nevladinih organizacija koje rade na migraciji i azilu ugrožava građanski prostor: https://reliefweb.int/report/greece/greece-regulation-ngos-working-migration-and-asylum-threatens-civic-space

[3] Stručno vijeće za Zakon o NVO-ima Konferencije međunarodnih NVO-a Vijeća Europe (2020.), Mišljenje o usklađenosti s europskim standardima nedavnih i planiranih izmjena grčkog zakonodavstva o registraciji NVO-a: https://rm.coe.int/expert-council-conf-exp-2020-4-opinion-ngo-registrationgreece/16809ee91d

[4] CIVICUS (2023.), Tekuća kriminalizacija solidarnosti, „Predatorgate“ se nastavlja razotkrivati:  https://monitor.civicus.org/explore/ongoing-criminalisation-of-solidarity-predatorgate-continues-to-unravel/

[5] Europski parlament – Istražni odbor za istraživanje upotrebe Pegasusa i ekvivalentnog špijunskog softvera za nadzor (2023.), IZVJEŠĆE o istrazi navodnih kršenja i loše administracije u primjeni zakona Unije u vezi s uporabom Pegasusa i ekvivalentnog špijunskog softvera za nadzor: https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2023-0189_EN.html

[6] CIVICUS (2022), Daljnja otkrića nadzora “Predatorgate”, troškovi života izazivaju proteste: https://monitor.civicus.org/explore/further-predatorgate-surveillance-revelations-cost-living-crisis-sparks-protests/

Grčki nacionalni zakon o klimi, usvojen u svibnju 2022., postavio je ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) od 55% do 2030. i neto nulte emisije do 2050. Grčka je uglavnom ispunila svoje klimatske ciljeve za 2020. Udio fosilnih goriva u energetskoj mješavini pao je s 90% 2010. na 82% 2021., a udio proizvodnje na lignit pao je sa 60% 2005. na 10% 2021., značajno smanjujući intenzitet ugljika u proizvodnji električne energije u zemlji. Međutim, veliki dio smanjenja potražnje za energijom i emisija stakleničkih plinova tijekom ovog razdoblja bio je potaknut ozbiljnom i dugotrajnom gospodarskom krizom. Iako su planirana mnoga ulaganja u proizvodnju obnovljive energije i programe energetske učinkovitosti, Grčka zadržava neke od najvećih subvencija za fosilna goriva u OECD-u. Potrošio je 1,9 milijardi eura na subvencije u 2020., uglavnom za podršku proizvodnji električne energije na otocima koji nisu povezani s kopnenom električnom mrežom.[1] Dvije grčke regije, Zapadna Makedonija i Peloponez, dom su rudnika lignita i uključene su u Fond za pravednu tranziciju EU-a i Inicijativu za regije u tranziciji s ugljenom. Fond za pravednu tranziciju Grčkoj je dodijelio 755 milijuna eura. Državni plan oporavka i otpornosti predviđa mjere za ublažavanje zatvaranja rudnika lignita i elektrana u tim regijama promicanjem zelenih vještina i ulaganja u rehabilitaciju bivšeg industrijskog zemljišta.[2] Grčka je bila značajno pogođena ruskom invazijom Ukrajine i energetskom krizom koja je uslijedila. U 2022. 34,1% kućanstava kasnilo je s plaćanjem komunalnih računa, što je porast u odnosu na 26,3% u 2021., a 18,7% nije moglo adekvatno grijati svoje domove, što je porast u odnosu na 17,5%.[3] Grčka vlada uvela je niz energetskih subvencija koje su varirale u opsegu tijekom vremena. Vrhunac je bila subvencija od 240 €/MWh za kućanstva s nižim prihodima u razdoblju od lipnja do srpnja 2022. Od rujna 2023. subvencija za električnu energiju iznosi 15 €/MWh za većinu kućanstava i 54 €/MWh za kućanstva s nižim prihodima. Kućanstva s mjesečnom potrošnjom električne energije iznad 500 kWh moraju smanjiti potrošnju za 15% ili više kako bi ostvarila pravo na subvenciju.[4] NSG je izvijestio da su uloženi određeni napori kako bi se poboljšao pristup održivom prijevozu, posebno kroz ulaganja u veće gradove kao što su Atena i Solun. Međutim, NSG je također primijetio da izazovi ostaju, uključujući zastarjelu infrastrukturu i ograničenu pokrivenost u ruralnim područjima.

[1] IEA (2023), Grčka 2023 - Pregled energetske politike: https://www.iea.org/reports/greece-2023

[2] OECD (2021.), Prema pravednoj tranziciji u grčkim regijama ovisnim o lignitu: https://www.oecd.org/climate-action/ipac/webbooks-practices/dynamic/ipac-case-studies/a1a8306a/pdf/towards-a-just-transition-in-greece-s-lignite-dependent-regions.pdf

[3] Europska komisija (2023.), Savjetodavno središte za energetsko siromaštvo - nacionalni pokazatelji: https://energy-poverty.ec.europa.eu/observing-energy-poverty/national-indicators_en

[4] IEA (2023), Baza podataka o politici - Grčka: https://www.iea.org/policies?qs=greece&country%5B0%5D=Greece