Ravnopravnost spolova

NSG izvještava da je rodno osviještena politika dio politike Sjeverne Makedonije od 2018. Sva ministarstva u vladi Sjeverne Makedonije moraju uključiti koncept rodne ravnopravnosti u svoje trogodišnje strateške planove i ciljeve. Nadalje, svi državni službenici koji se bave strateškim planiranjem osposobljeni su kako za vođenje računa o rodnoj problematici tako i za izradu rodno osjetljivih pokazatelja za sve programe koje provode njihova ministarstva. NSG primjećuje da je ravnopravnost spolova dobila političku podršku i da predstavlja ključni prioritet vlade.[1] Međutim, UN Women otkrio je da je dostupno samo 39,4% pokazatelja potrebnih za praćenje ciljeva održivog razvoja iz rodne perspektive. Iako je postignut određeni napredak u povećanju zastupljenosti žena u parlamentu i nacionalnoj vladi, samo dvije gradonačelnice od 81 su žene. Nadalje, zastupljenost žena u donošenju ekonomskih odluka vrlo je ograničena, sa samo 14% rukovodećih uloga koje drže žene, brojka koja je još niža u višim slojevima upravljanja.[2]

Rezultat Sjeverne Makedonije u indeksu rodne ravnopravnosti bio je 64,5 od 100 2022., ispod prosjeka EU-a od 68, ali povećanje od 2,5 bodova od 2019. Jaz u zapošljavanju u Sjevernoj Makedoniji bio je 18,3 postotna boda, a radni vijek prosječnog građanina Sjeverne Makedonije žena bila 10 godina kraća od prosječnog muškarca, s negativnim implikacijama na socijalna prava temeljena na doprinosima kao što su mirovine i osiguranje od nezaposlenosti. Razlika u primanjima spolova u Sjevernoj Makedoniji prema najnovijim podacima iznosi 16 postotnih bodova.[3] Međutim, prilagođeni jaz u plaćama, koji uzima u obzir razlike u karakteristikama između zaposlenih muškaraca i žena, veći je: zaposlene žene u Sjevernoj Makedoniji u prosjeku su bolje obrazovane od zaposlenih muškaraca, kao rezultat niske stope sudjelovanja žena u radnoj snazi . Ostala pitanja koja je identificirao NSG uključuju neplaćeni rad žena u poljoprivrednom sektoru, neaktivnost žena koje ovise o doznakama od muških rođaka u inozemstvu i visoke razine dugotrajne nezaposlenosti žena.[4] Prosječna žena u Sjevernoj Makedoniji troši 15,4% svog vremena na neplaćenu njegu i kućanske poslove, u usporedbi s 5,1% za prosječnog muškarca.

U 2022. Sjeverna Makedonija provela je svoje prvo nacionalno istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju. Istraživanje je pokazalo da je više od polovice žena u Sjevernoj Makedoniji (54%) doživjelo neku vrstu nasilja u nekom trenutku svog života. Intimni partneri su najvjerojatniji počinitelji ovog nasilja, a 4,2% žena prijavilo je da je doživjelo nasilje od strane intimnog partnera u posljednjih 12 mjeseci. Oko 30% žena iz Sjeverne Makedonije doživjelo je seksualno uznemiravanje barem jednom u životu, a 10% u posljednjih 12 mjeseci. Rodno uvjetovano nasilje i tradicionalne rodne norme i dalje su visoko normalizirane u sjevernomakedonskom društvu, što je zabrinjavajuće. Otprilike trećina anketiranih žena podržava ideje – između ostalog – da muž mora pokazati dominaciju nad svojom ženom i da žrtve seksualnog nasilja često pretjeruju ili izmišljaju tvrdnje. Što je još pozitivnije, 2022. i 2023. doneseni su zakoni za kriminalizaciju seksualnog uznemiravanja, uključujući seksualno uznemiravanje na internetu i uhođenje na internetu.[5]

Nezaposlenost mladih

Unatoč poboljšanjima posljednjih godina, nezaposlenost mladih i stope neaktivnosti i dalje su uporno visoke u Sjevernoj Makedoniji. Veliki je jaz u stopama zaposlenosti mladih (34,7%) i ostalog stanovništva (47,3%). Također postoji veliki jaz između stopa zaposlenosti mladih muškaraca (45,6%) i mladih žena (23,3%).[6] Regionalne razlike su također velike. Nezaposlenost mladih u ruralnim područjima veća je za 9,8 postotnih bodova nego u urbanim područjima.[7] Konačno, postoji jaz u zapošljavanju između mladih ljudi različitih obrazovnih razina. Oni s visokim stupnjem obrazovanja imaju stopu zaposlenosti od 49,4%, a oni sa srednjim stupnjem 30,6%. No zaposleno je samo 4,7% mladih s niskim stupnjem obrazovanja.[8]

Zapošljavanje mladih koncentrirano je na privremena radna mjesta, radna mjesta s nepunim radnim vremenom i nesigurna radna mjesta. Više od trećine zaposlenih mladih ljudi u Sjevernoj Makedoniji (34%) ima privremene poslove. Iz NSG-a napominju da je masovno iseljavanje mladih iz zemlje i uzrok i posljedica visoke nezaposlenosti mladih.

NSG izvještava da je vlada uvela neke mjere za rješavanje ovog problema. Nedavno je usvojena Strategija zapošljavanja 2021.-2027., kao i Strategija formalizacije neformalne ekonomije.[9] Nadalje, 19.000 mladih, uključujući 969 Roma, sudjelovalo je u Garanciji za mlade EU-a, nakon što je proširena na Zapadni Balkan uključujući Sjevernu Makedoniju, a 41% sudionika osiguralo je zaposlenje ili mogućnosti obuke.[10]

Uključivanje migranata, izbjeglica, tražitelja azila i manjina

NSG izvješćuje da proces azila u Sjevernoj Makedoniji još uvijek nije u skladu s pravnom stečevinom EU. Tražitelji azila u Sjevernoj Makedoniji suočavaju se s proizvoljnim pritvaranjem, uključujući nezakonito pritvaranje maloljetnika. Nadalje, sustav obrade zahtjeva za azil je neučinkovit i zapanjujuće spor. Iako je 2021. podneseno 100 zahtjeva za azil, te je godine obavljeno samo 25 razgovora s tražiteljima azila. Nitko nije dobio status izbjeglice u Sjevernoj Makedoniji od 2016.[11]

Nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji su Albanci, Turci, Romi i Srbi. Službeni napori za promicanje zaštite i integracije manjina proizlaze iz strategije “Jedno društvo za sve i interkulturalizam”. Agencija za zaštitu nevećinskih zajednica započela je s radom 2021. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva političkog sustava i odnosa među zajednicama. Agencija financira inicijative OCD usmjerene na unapređenje i obranu prava nacionalnih manjina. Općenito, većina etničkih manjina osim Albanaca nedovoljno je zastupljena u političkom sustavu i državnoj službi. Albanci, kao najveća manjina, dobro su zastupljeni sve do ministarske razine.[12]

Donesena je nova Strategija za uključivanje Roma za razdoblje 2022. – 2030. koja se bavi pitanjima poput diskriminacije, obrazovanja, zapošljavanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, stanovanja, matične knjige i kulture. Međutim, NSG je primijetio da sudjelovanje, osnaživanje i izgradnja kapaciteta nisu spomenuti u strategiji. Donesen je Akcijski plan za obranu, unapređenje i ostvarivanje ljudskih prava Romkinja i djevojčica za razdoblje 2022.-2024.[13] NSG je apelirao da se napišu i usvoje akcijski planovi za druga ključna područja prava Roma. Iako vlada ozbiljnije shvaća prava Roma, NSG je istaknuo da se malo čini na rješavanju pitanja poput stope napuštanja srednje škole kod romske djece ili raširene segregacije u školama.

[1] Vlada Sjeverne Makedonije (2022.), Strategija o ravnopravnosti spolova 2022.-2027.: https://mtsp.gov.mk/content/pdf/2022/strategija_/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82_2022_2027.pdf

[2] Ministarstvo rada i socijalne politike (2023.), Indeks rodne ravnopravnosti za Sjevernu Makedoniju 2022.: https://www.stat.gov.mk/publikacii/2023/Gender-Index-2022_EN-web.pdf

[3] Ibid

[4] ILO (2015.), Razlika u plaćama između spolova i majčinstva u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji: Ekonometrijska analiza: https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---europe/---ro-geneva/---sro-budapest/documents/publication/wcms_447699.pdf

[5] Ministarstvo rada i socijalne politike (2023.), Indeks rodne ravnopravnosti za Sjevernu Makedoniju 2022.: https://www.stat.gov.mk/publikacii/2023/Gender-Index-2022_EN-web.pdf

[6] Državni zavod za statistiku (2023), Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 i više godina prema spolu i dobi, godišnje: https://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__PazarNaTrud__StapkiDrugiIndikatori/087_PazTrud_Mk_StapVrab_ml.px/table/tableViewLayout2/

[7] State Statistical Office (2023), Activity rates of the population aged 15 years and over by gender and age, rural, by year:  https://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__PazarNaTrud__StapkiDrugiIndikatori/064_Stapki_Pol_Vozrast15_urban_ml.px/table/tableViewLayout2/

https://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__PazarNaTrud__StapkiDrugiIndikatori/064_Stapki_Pol_Vozrast15_urban_ml.px/table/tableViewLayout2/

https://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__PazarNaTrud__StapkiDrugiIndikatori/065_StapkiAktiv_Pol_Vozr_Rural_ml.px/table/tableViewLayout2/

[8] Državni zavod za statistiku (2022.), Stopa zaposlenosti, prema najvišem stupnju postignutog obrazovanja, u dobi od 25 do 64 godine, po godinama: https://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__PazarNaTrud__StapkiDrugiIndikatori/095_PazTrud_Mk_NivoObr_ml.px/table/tableViewLayout2/

[9] Vlada Republike Sjeverne Makedonije (2017.), Program za reforme politike zapošljavanja i socijalne politike 2020.: https://www.mtsp.gov.mk/content/word/esrp_dokumenti/ESRP%20Macedonia%20-%20final%20(ENG).pdf

[10] Ministarstvo rada i socijalne politike, (2019.). Operativni plan aktivnih programa i mjera zapošljavanja i usluga na tržištu rada 2019.: https://av.gov.mk/content/%D0%9E%D0%9F/OP_2021_ANG_.pdf

[11] Makedonsko udruženje mladih pravnika (2021), Situacija azila u Sjevernoj Makedoniji: https://myla.org.mk/wp-content/uploads/pdf/Sostojbata-so-azilot-vo-RSM-2021-1.pdf

[12] Westminster Foundation for Democracy (2022), Gdje radimo - Sjeverna Makedonija: https://www.wfd.org/where-we-work/north-macedonia

[13] Open Society Foundation Makedonija (2022.), Izvještaj u sjeni praćenja rada i učinaka sektorske radne skupine na integraciju Roma u razdoblju siječanj – prosinac 2021.: https://dijalogkoneu.mk/en/wp-content/uploads/sites/3/2022/06/INTEGRACIJA-NA-ROMI-2021-1.pdf

Općenito, NSG je izrazio ozbiljnu zabrinutost stanjem prava radnika u Sjevernoj Makedoniji. NSG primjećuje značajne nedostatke između makedonskog zakona o radu i pravne stečevine EU. To je posebno slučaj u područjima kao što su naknada za povrede vezane uz neisplatu plaća i pravo na štrajk, oko kojih je Zakon o radnim odnosima dvosmislen i ostavlja prostora za tumačenje. NSG također izvještava da je provedba zakona o radu u Sjevernoj Makedoniji slaba i neučinkovita. Prekršaji poput neplaćanja prekovremenog rada, nametanja noćnih smjena i neodobravanja godišnjeg odmora najčešći su prekršaji.[1]

Sindikati Sjeverne Makedonije ne mogu se pozabaviti ovim problemima zbog svojih strukturnih slabosti, što je rezultat dvosmislene uloge koja im je dodijeljena Zakonom o radu. NSG napominje da sindikati jednostavno nemaju priliku, sredstva ili instrumente za obavljanje svoje potrebne funkcije. Na primjer, zakon Sjeverne Makedonije ne precizira da je jedna od njihovih zadaća zaštita prava radnika, dvosmislenost koja ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na poslodavce. Zbog toga poslodavci mogu učinkovito spriječiti radnike da se sindikalno organiziraju i mogu opravdati otpuštanje radnika koji pokušavaju sazvati štrajk ukazujući na proceduralne pogreške u organizaciji štrajka. NSG ističe da su ti problemi posebno izraženi u Tehnološko industrijskoj razvojnoj zoni Bunardžik, posebnoj gospodarskoj zoni u blizini skopske zračne luke, te u tekstilnoj industriji.[2] Međunarodna konfederacija sindikata izrazila je zabrinutost zbog stanja prava radnika u Sjevernoj Makedoniji. Istraživanja u sklopu Indeksa globalnih prava sugeriraju da su kršenja prava sustavna i da se pogoršavaju. Značajni incidenti uključuju neopravdano ometanje sindikalnih prosvjeda, uporno razbijanje sindikata i uznemiravanje sindikalista.[3]

[1] Helsinški odbor za ljudska prava Republike Makedonije (2019), Analiza standarda radničkih prava i njihova primjena u Republici Sjevernoj Makedoniji: https://mhc.org.mk/wp-content/uploads/2019/03/En-Helsinki-2019.pdf

[2] Saveski, Zdravko; Apasiev, Dimitar; Kovačevski, Aleksandar; Vasilev, Kire (2010), Devalvacija rada - Analiza radnog zakonodavstva u tranzicijskom razdoblju: https://www.academia.edu/2605632/%D0%9E%D0%91%D0%95%D0%97%D0%92%D0%A0%D0%95%D0%94%D0%9D%D0%A3%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95_%D0%9D%D0%90_%D0%A2%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%9E%D0%A2_%D0%90%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D1%80%D1%83%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0%D1%82%D0%B0_%D0%BB%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%B0_%D0%B2%D0%BE_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D1%82_%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B7%D0%B8%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82%D0%B0

[3] ITUC (2023), Indeks globalnih prava 2023 - Sjeverna Makedonija: https://www.globalrightsindex.org/en/2023/countries/mkd

Iskorijenjivanje siromaštva

Sjeverna Makedonija je posljednjih godina napravila značajne korake u smanjenju siromaštva, a UN-ov Program za razvoj ju je prepoznao kao vodeću u svijetu u iskorjenjivanju siromaštva.[1] Stopa ekstremnog siromaštva pala je sa 10% u 2009. na 3,4% u 2018., a stopa općeg siromaštva pala je sa 35% u 2009. na 17% u 2021. Iako je stopa siromaštva u Sjevernoj Makedoniji druga najniža na Zapadnom Balkanu, i dalje je iznad stope EU prosjek.[2] Smanjenje dječjeg siromaštva, iako značajno, manje je izraženo, smanjivši se s 32,4% u 2005. na 27,8% u 2019. godini.[3] Više od 40% kućanstava u riziku od siromaštva ima troje ili više djece. Međutim, mnoga kućanstva i dalje se suočavaju sa značajnim rizikom od siromaštva, posebno u ruralnim i sjevernim područjima, među etničkim manjinama i među osobama s nižim stupnjem obrazovanja. Iseljavanje i još uvijek visoka stopa neformalnog stanovništva također otežavaju problem.

Iako socijalna zaštita u Sjevernoj Makedoniji pokriva samo polovicu stanovništva, a potrošnja na socijalnu zaštitu ispod je regionalnog prosjeka, vlada provodi sveobuhvatnu reformu socijalne zaštite, uključujući stvaranje programa zajamčene minimalne pomoći. Reforma ima za cilj poboljšati obuhvat, usmjerenost i primjerenost socijalne zaštite. Do sada se broj korisnika zajamčene minimalne pomoći (GMA) povećao za 45%, dok se broj korisnika raznih oblika potpore za djecu, poput dječjeg doplatka i drugih naknada, povećao za 48%. U programima aktivacije na tržištu rada sudjelovalo je 3.300 korisnika GMA, a više od 28.000 učenika osnovnih i srednjih škola iskoristilo je pravo na isplatu potpore za obrazovanje. Poboljšanja u upravljanju socijalnom zaštitom uključila su stvaranje elektroničke razmjene informacija za službe socijalne zaštite i zapošljavanja. Međutim, sustavu još uvijek nedostaje potpuno funkcionalan sustav praćenja i evaluacije te odgovarajuće centraliziran IT sustav. Nacionalni program deinstitucionalizacije za razdoblje od 2018. do 2027. nastavlja se provoditi, s rastom pružatelja licenciranih socijalnih usluga u zajednici (kao što su kućna njega, osobna pomoć i pomoć).[4]

[1] Razvojni program Ujedinjenih naroda i Oxfordska inicijativa za siromaštvo i ljudski razvoj. (2020.), Globalni višedimenzionalni indeks siromaštva 2020. Ocrtavanje putova izlaska iz višedimenzionalnog siromaštva: postizanje ciljeva održivog razvoja: https://hdr.undp.org/system/files/documents/2020mpireportenpdf.pdf

[2] Europska komisija (2019), Tematsko izvješće ESPN-a o financiranju socijalne zaštite, Sjeverna Makedonija: https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&ved=2ahUKEwjVpeOO_tmBAxXN1gIHHZHVDZAQFnoECA8QAQ&url=https%3A%2F%2Fec.europa.eu%2Fsocial%2FBlobServlet%3FdocId%3D21847%26langId%3Den&usg=AOvVaw0lP5CCumeMHUF9fdifmqu_&opi=89978449

[3] UNICEF (2021), Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori – Razumijevanje složene realnosti djece u siromaštvu korištenjem pristupa mješovitih metoda: https://www.unicef.org/northmacedonia/media/8931/file/Multidimensional%20child%20poverty%20in%20North%20Macedonia%20(ENG).pdf

[4] Europska komisija (2020.), Program ekonomskih reformi Sjeverne Makedonije (2020.-2022.) - Procjena Komisije: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7470-2020-INIT/en/pdf

NSG izvještava o ozbiljnim nedostacima u socijalnom dijalogu u Sjevernoj Makedoniji. Vlada se rijetko savjetuje sa socijalnim partnerima, a tripartitne rasprave koje se ipak odvijaju neučinkovite su zbog moći vlade nad socijalnim partnerima. Na bipartitnoj razini, NSG napominje da je često nemoguće potpisati granske ugovore zbog nepostojanja organizacije poslodavaca. Kada se ugovori potpišu, oni se ne distribuiraju, pa radnici često nisu upoznati s njihovim sadržajem. Čak i kada su ih radnici svjesni, ugovori se često ignoriraju. Zbog strukturnih slabosti sindikata kao socijalnog partnera, koje proizlaze iz dvosmislenosti i nejasnoće Zakona o radu, radnici im rijetko vjeruju da će braniti svoja prava.[1]

Iz NSG-a napominju da je situacija s civilnim dijalogom puno bolja. Strategija suradnje i rasta civilnog društva 2022.-2024. poboljšala je okruženje za OCD. Strategijom je izmijenjen pravni i institucionalni okvir u kojem OCD djeluju te je uspostavljen adekvatan sustav financiranja, koji uključuje i državna sredstva. Organizacije civilnog društva dosljedno su uključene u kreiranje javnih politika, iako NSG napominje da bi konzultacije mogle biti inkluzivnije i transparentnije. Zbog toga su predstavnici OCD-a prestali dolaziti na Vijeće za suradnju Vlade i civilnog društva, a proračun za tu suradnju nedavno je smanjen.[2] Konačno, unatoč napretku u uključivanju OCD-a u donošenje odluka, NSG je izrazio zabrinutost da je građanski život općenito u opadanju u Sjevernoj Makedoniji, uglavnom zbog posljedica pandemije Covid-19 i nedostatka održivih izvora financiranja. Samo 20% stanovnika Sjeverne Makedonije prijavilo je sudjelovanje u građanskim aktivnostima, što je 10% manje nego 2016.[3] CIVICUS-ov monitor je otkrio da se građanski prostor u Sjevernoj Makedoniji suzio.[4]

[1] CRPM (2021), Industrijski odnosi u Makedoniji: Izazovi ispred ekonomskog oporavka:  http://www.crpm.org.mk/wp-content/uploads/2017/06/Studija-V00-05-EN-PRINT.pdf

[2] Makedonski centar za međunarodnu suradnju i Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (2023.), Pregled matrice za praćenje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za Sjevernu Makedoniju 2022.: https://rcgo.mk/wp-content/uploads/2023/08/north-macedonia-mm-brief-2022.pdf

[3] Zaklada Otvoreno društvo – Makedonija (2021.), Građanski angažman u Republici Sjevernoj Makedoniji, s posebnim osvrtom na pandemiju COVID-19: https://dijalogkoneu.mk/en/wp-content/uploads/sites/3/2021/10/Report-from-the-general-population-and-civil-society-surveys.pdf

[4] https://monitor.civicus.org/country/macedonia/

NSG navodi da je Sjeverna Makedonija lider u zelenoj tranziciji na Zapadnom Balkanu, kao prva zemlja u regiji koja je prenijela svoj Nacionalni energetski i klimatski plan Energetskoj zajednici. Država je također objavila svoju Strategiju energetskog razvoja 2040. i revidirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova 30% do 2030. Vlada Sjeverne Makedonije postupno usklađuje svoje zakonodavstvo o energetskoj učinkovitosti s pravnom stečevinom EU-a i promiče proizvodnju obnovljive energije kroz brojne poticaje i subvencije kućanstvima. Također sudjeluje u Zelenoj agendi Zapadnog Balkana.[1] Međutim, učinak zemlje u proizvodnji obnovljive energije općenito je bio slab. Promašio je cilj za 2020. da proizvede 23% svoje energije iz obnovljivih izvora za 3,8 postotnih bodova. Iako je postigla određeni napredak u postupnom ukidanju ugljena, Sjeverna Makedonija ga je uglavnom zamijenila plinom i naftom, a ne obnovljivim izvorima energije.[2]

Međutim, NSG je također istaknuo nekoliko preostalih problema s prijelazom Sjeverne Makedonije na zeleno gospodarstvo. Prvo, istaknuto je da bi se provedba strateških dokumenata mogla ojačati i bolje provoditi zeleno zakonodavstvo. NSG vjeruje da se energetskim i klimatskim pitanjima još uvijek ne daje prioritet koji zaslužuju. Nadalje, organizacije civilnog društva, akademska zajednica i socijalni partneri još uvijek nisu puni sudionici u razvoju klimatske politike. Drugo postavljeno pitanje bilo je nepostojanje sustava za mjerenje, izvješćivanje i provjeru emisija stakleničkih plinova u Sjevernoj Makedoniji, što je spriječilo učinkovito kreiranje klimatske politike. Što je još više zabrinjavajuće, Sjeverna Makedonija još uvijek održava subvencije za ugljen i iznimno niske pristojbe na gorivo, posebno za dizel. Na kraju, NSG je primijetio da Sjevernoj Makedoniji još uvijek nedostaju ključne kompetencije i vještine potrebne za povećanje zelenih kapaciteta. Skrenula je pozornost na područja kao što su postavljanje, rad i održavanje obnovljivih izvora energije te nepostojanje zelenih poslova u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja.[3] Svi ovi problemi vidljivi su u poteškoćama u rješavanju energetske neučinkovitosti sjevernomakedonskih kućanstava, vitalnog pitanja s obzirom da kućanstva čine 36% potrošnje električne energije u zemlji.[4] NSG je kao probleme istaknuo nedostatak ekološkog znanja među građevinskim tvrtkama i stručnjacima, nedostatak vještina u postavljanju uređaja za uštedu energije i poteškoće u nabavi takvih uređaja. Također je ukazao na nevoljkost kućanstava da se uključe u obnove koje štede energiju i na nedostatak dovoljnog djelovanja kreatora politike da povećaju ograničene subvencije dostupne kućanstvima za programe energetske učinkovitosti.

Na kraju, NSG je spomenuo niz vladinih programa usmjerenih na povećanje razine zelenih vještina u Sjevernoj Makedoniji. Prvo, održan je niz sporadičnih radionica, seminara i obuka, usmjerenih uglavnom na nezaposlene vodoinstalatere i građevinske radnike. Program TRAINEE osposobio je 300 službenika za energetsku učinkovitost zgrada, 40 za vještine obnovljive energije i 40 za opće zelene vještine za tehničare. Također je osposobilo 52 inženjera građevine i 20 inženjera informacijskog modeliranja.[5] Program europskog energetskog menadžera i UNIDO Program sustava upravljanja energijom, koji razvijaju vještine za provedbu mjera energetske učinkovitosti u poduzećima i organizacijama, također su dostupni u Sjevernoj Makedoniji. Konačno, Svjetska banka pomaže Sjevernoj Makedoniji u izradi svoje Strategije pametne specijalizacije, čiji je cilj razumjeti kako privući zelena ulaganja u zemlju.[6]

[1]  OECD (2020.), Pokazatelji zelenog rasta (baza podataka): https://www.oecd-ilibrary.org/environment/data/oecd-environment-statistics/green-growth-indicators-edition-2020_726a0247-en

[2] Energetska zajednica (2023.), Državno izvješće 2022. - Sjeverna Makedonija: https://www.energy-community.org/implementation/report/North_Macedonia.html

[3] Državni zavod za statistiku (2022), Nacionalna klasifikacija zanimanja, Republika Sjeverna Makedonija: https://www.stat.gov.mk/KlasifikaciiNomenklaturi_en.aspx?id=15

[4] Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (2017.), Izvješće o inventaru 1990.-2015.: https://unfccc.int/sites/default/files/resource/3%20Macedonian%20SBUR%20National%20Inventory%20Report.pdf

[5] Gospodarska komora Sjeverne Makedonije (2016.), Prema tržišnim vještinama za održivu energetski učinkovitu gradnju: https://www.mchamber.mk/upload/trainee%20fact%20sheet.pdf

[6] Europska komisija (2022.), Pametna specijalizacija u Sjevernoj Makedoniji: https://s3platform.jrc.ec.europa.eu/north-macedonia