Uključivanje migranata, tražitelja azila i izbjeglica

NSG je izvijestio da je pristup francuske vlade migracijama nastavio biti sve oštriji, sa sve većim fokusom na sigurnost i marginalizacijom humanitarnih pitanja. Francuske organizacije civilnog društva upozorile su na daljnje pogoršanje pristupa azilu 2022. nakon Zakona o azilu i imigraciji iz 2018. U studenom 2022. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je okružnicu prefektima kako bi pojačalo obvezu napuštanja Francuske (OQTF). Ova okružnica je pozvala na jačanje pritvorskih objekata, uvela obvezu napuštanja Francuske za sve neregularne strane državljane, suspendirala socijalna prava i beneficije za one ljude pogođene tekućim OQTF postupkom i potaknula korištenje zabrana ponovnog ulaska. Nova pravila također zahtijevaju da vlasti provjere pravnu i administrativnu situaciju ljudi smještenih u hitnim skloništima.[1] NSG je kritizirao ove mjere kao radikalizaciju represivnih praksi i napomenuo da je neselektivna uporaba OQTF-a bez ispitivanja pojedinačnih situacija u suprotnosti s načelom vladavine prava i temeljnim ljudskim pravima. Nova pravila pojačavaju ionako neizvjesnu situaciju mnogih ljudi koji su podvrgnuti OQTF procedurama tako što potpuno onemogućuju pristup legalnom poslu i smještaju. NSG je izvijestio da su te promjene pogoršane ozbiljnom neadekvatnošću objekata za prihvat izbjeglica i tražitelja azila, kako zbog nedostatka državnih mjera tako i zbog opstrukcija vlasti u djelovanju civilnog društva. Na primjer, dužnosnici Calaisa odbili su dopustiti tražiteljima azila pristup distribuciji obroka, sanitarnim čvorovima i drugim uslugama. Humanitarni brod Ocean-Viking, koji je spasio 230 migranata u Sredozemnom moru, smio je pristati samo u pomorskoj bazi u Toulonu – vojnoj zoni u kojoj su vlasti podvrgnute manje zakonskih obveza, što im je dopuštalo zadržavanje ljudi nekoliko dana u nesigurnim uvjetima stanja bez uzroka. Naposljetku, francuski parlament trenutačno raspravlja o novom zakonu o azilu i imigraciji od listopada 2023., koji je predstavljen u veljači iste godine. OCD su se žalile na nedostatak konzultacija i angažmana s civilnim društvom tijekom procesa izrade nacrta zakona.[2]

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

Transformacija strukovnih srednjih škola započela je 2018. i nastavila se 2022. U škole je upisano oko 650.000 učenika koji uz opće obrazovanje nude i obuku u tvrtkama. Vlada je 2022. reformirala te škole, smanjivši udio općih tečajeva i povećavši broj sati provedenih na obuci u tvrtkama. Opravdanje ove reforme bilo je usmjereno na povećanje zapošljivosti mladih. No, OCD su oštro kritizirale ove promjene, napominjući da su mnogi mladi prisiljeni upisivati srednje strukovne škole jer su se susreli s poteškoćama u školi. Smanjenje općeobrazovnih predmeta tim učenicima smanjuje budući pristup visokom i cjeloživotnom obrazovanju, što je ključno za prilagodbu promjenama u vještinama koje zahtijeva moderno tržište rada i društvo koje se mijenja. OCD očekuju da će ova reforma povećati ionako značajnu nejednakost u obrazovnim ishodima mladih.[3]

Dobra praksa: Suradnja između škole Léon Tolstoï Le Mans i la Ligue de l'enseignement

Škola Léon Tolstoï, smještena u Le Mansu, uključila je lokalni ogranak la Ligue de l'enseignement u svoj upravni odbor, što je dovelo do učinkovitog i produktivnog odnosa. La Ligue je pomogla školi uspostaviti nekoliko shema, kao što je klub za domaću zadaću nakon nastave kako bi se pomoglo učenicima da završe svoje domaće zadaće. La Ligue je također organizirala programe obuke za volontere, učitelje i pomoćnike u nastavi. Konačno, la Ligue je potaknula školu da usvoji "mjeru osnaživanja", koja učenicima omogućuje da zamijene sankciju kao što je kazna ili isključenje s vremenom provedenim volontirajući u udruzi. Suradnja i podrška OCD-a omogućili su školi da istražuje i eksperimentira s različitim didaktičkim metodama.[4]

Nezaposlenost mladih

Godine 2022. nezaposlenost mladih pala je na 11,6%, 0,7 postotnih bodova ispod razine prije Covida (2019.). To predstavlja nastavak trenda povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti među mladim Francuzima nakon 2015. godine, koji je prekinula tek pandemija Covid-19.[5] U ožujku 2022. francuska je vlada najavila stvaranje ugovora o predanosti mladih (YCC), ugovora namijenjenog osobama u dobi od 19 do 25 godina koje nisu u obrazovanju, zaposlenju ili obuci, a imaju problema s pronalaskom zaposlenja. YCC ovim mladim ljudima pruža individualnu i intenzivnu podršku u traženju posla. Vlada je također dodijelila 10 milijuna eura za povezivanje YCC-a s nacionalnom državnom službom, posebno u pogledu obuke i podučavanja tijekom razdoblja službe.[6] Međutim, NSG je izrazio zabrinutost zbog ove veze. Organizacije civilnog društva uključene u provedbu Građanske službe možda nemaju kapacitete djelovati kao služba za zapošljavanje, tako da ona može izgubiti svoj fokus kao iskustvo u građanskom angažmanu za mlade, priopćio je NSG. Nadalje, NSG je primijetio da državnu službu uglavnom polažu mladi ljudi koji su već uključeni u neku vrstu programa profesionalnog uključivanja, što znači da nisu ciljana meta YCC-a. Na kraju, NSG je spomenuo širenje najboljih praksi u uključivanju mladih na tržište rada kao dio YCC-a, što je uspješno omogućilo akterima na terenu da uče jedni od drugih.

Još jedna aktivna politika tržišta rada usmjerena prema mladima su ugovori o naukovanju. U 2022. potpisano je oko 37 000 ugovora o naukovanju, što je povećanje od 14% u odnosu na 2021.[7] Ovo povećanje uvelike je posljedica Plana ulaganja u vještine, koji je omogućio veći pristup tim ugovorima, kao i bolje ciljanje i mjere uključivanja.[8] Međutim, NSG je izrazio zabrinutost zbog liberalizacije naukovanja, koja je omogućila nespecijaliziranim akterima da postanu centri za obuku pripravnika. To znači da naukovanje više ne jamči visokokvalitetnu obuku.

[1] Ministarstvo unutarnjih poslova (2022.), Cirkularno pismo u vezi s jačanjem obveze napuštanja Francuske: http://www.gisti.org/IMG/pdf/circ_2022-11-17.pdf

[2] VoxPublic (2022), Dvadesetak grupa i udruga prosvjedovalo je ispred Narodne skupštine protiv prijedloga zakona o azilu i useljeništvu: https://www.voxpublic.org/Une-vingtaine-de-collectifs-et-d-associations-devant-l-Assemblee-nationale-pour.html?lang=fr

[3] SUD éducation (2022), Međusindikalni CGT, FSU, UNSA, SNALC, SUD Éducation, CNT mobilizirani na svim razinama protiv predložene reforme stručnih srednjih škola – Priopćenje za javnost: https://www.sudeducation.org/communiques/lintersyndicale-cgt-fsu-unsa-snalc-sud-education-cnt-mobilisee-a-tous-les-niveaux-contre-le-projet-de-reforme-des-lycees-pros/

[4] La Ligue de l'Enseignement (2023), La Ligue 72 i škola Léon Tolstoï, “bogato i prirodno” partnerstvo: https://www.laligue.media/article/entre-la-ligue-72-et-le-college-leon-tolstoi-un-partenariat-riche-et-naturel

[5] Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (2023.), nakon vrhunca zbog pandemije, postotak NEET-ova počeo je opadati: https://www.insee.fr/fr/statistiques/6686184

[6] Ministarstvo rada, zapošljavanja i ekonomske integracije (2022.), Ugovor o predanosti mladih: https://travail-emploi.gouv.fr/emploi-et-insertion/mesures-jeunes/contrat-engagement-jeune/

[7] Ministarstvo rada, zapošljavanja i ekonomske integracije (2023.), Podaci o naukovanju u 2022.: https://www.alternance.emploi.gouv.fr/actualites/les-chiffres-de-lapprentissage-en-2022

[8] Ministarstvo rada, zapošljavanja i ekonomske integracije (2022.), Najbolje prakse u okviru Plana ulaganja u vještine: https://travail-emploi.gouv.fr/le-ministere-en-action/pic/article/les-meilleures-pratiques-du-pic-guides-de-capitalisation

Nova mjera zaštite zdravlja na radu, donesena sredinom 2021., stupila je na snagu u ožujku 2022. Najvažnije je da su izmijenjene odredbe Zakona o radu o spolnom uznemiravanju kako bi se uskladile s definicijom iz Kaznenog zakona. To znači da seksistički komentari ili seksističko ponašanje sada mogu predstavljati seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, ako se takvi komentari ili ponašanje koordiniraju ili ponavljaju. Izmjenama je također ojačana prevencija zdravlja na radu tako što su poslodavci postali odgovorniji, osigurano aktivno uključivanje radničkih vijeća u prevenciju rizika i proširenje mandata obveznih službi medicine rada.[1]

Manje pozitivan pomak bilo je donošenje Zakona o „tržištu rada” u studenom 2022., prve faze reforme osiguranja za slučaj nezaposlenosti i drugih programa zapošljavanja čiji je cilj postizanje pune zaposlenosti do 2027. Ova reforma, koju su naširoko kritizirali sindikata, pooštrava pristup osiguranju za slučaj nezaposlenosti prilagođavajući naknade za nezaposlene stanju na tržištu rada, primjerice smanjujući ih ako se nezaposlenost smanji. Ako osoba napusti posao ili odbije stalni ugovor, njezine beneficije se ukidaju.[2] Organizacije civilnog društva osudile su pogrešnu pretpostavku na kojoj se temelji ove reforme da nezaposlene osobe odbijaju raditi kako bi profitirale od osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Samo 38% korisnika osiguranja za slučaj nezaposlenosti prima više od 960 eura mjesečno, što je brojka malo ispod granice siromaštva. Polovica prima manje od 34 eura dnevno. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, samo je 10% korisnika sankcionirano zbog neaktivnog traženja posla.[3] Reforma također uvodi uslugu Validation of Acquired Experience, koja pruža podršku osobama koje žele potvrditi svoje stečeno iskustvo kako bi dobili stručne certifikate. Međutim, provedba ove usluge kritizirana je zbog nedostatka konzultacija sa socijalnim partnerima. Naposljetku, sindikati su izrazili zabrinutost zbog toga što je reformom stvorena nova metoda otkazivanja ugovora o radu na inicijativu poslodavca.[4]

[1] Vlada Francuske (2022), Zdravlje i sigurnost na radu – Što se mijenja: https://www.service-public.fr/particuliers/actualites/A15606?lang=en  

[2] Légifrance (2022.), Zakon br. 2022-1598 od 21. prosinca 2022.: https://www.legifrance.gouv.fr/jorf/id/JORFTEXT000046771781

[3] ATD Quart Monde (2022), osiguranje za slučaj nezaposlenosti: za ATD Quart Monde moramo ponovno razmisliti o zapošljavanju bez stigmatiziranja nezaposlenih: https://www.atd-quartmonde.fr/communiques-de-presse/assurance-chomage-pour-atd-quart-monde-il-faut-repenser-lemploi-sans-stigmatiser-les-chomeurs/ 

[4] CFDT (2023.), Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: Pravila će (opet) postati stroža: https://www.cfdt.fr/portail/vos-droits/depart-de-l-entreprise/actualite/depart-de-l-entreprise/assurance-chomage-les-regles-vont-encore-se-durcir-srv2_1271481

Iskorijenjivanje siromaštva

Kriza troškova života 2022. pogodila je značajan dio Francuza. Prema anketi Ipsos/Secours Populaire o siromaštvu i nesigurnosti provedenoj 2022. godine, 37% ispitanika izvijestilo je da se bore da si priušte svakodnevno jesti svježe voće i povrće, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na 2021. Zabilježeno je 20% na godišnjoj razini godini porast broja ljudi koji se javljaju u samoposluge solidarnosti po pomoć u hrani. Studenti i mladi su među skupinama koje su najviše pogođene rastom cijena. Rast cijena transporta i energije također je ozbiljno utjecao na životni standard Francuza. Nije iznenađujuće da su najviše pogođena kućanstva na donjem kraju ljestvice prihoda. Dvije trećine kućanstava koja zarađuju manje od 1.200 eura mjesečno prijavilo je poteškoće u podmirivanju osnovnih troškova, 67% je posebno pogođeno rastućim troškovima prijevoza, 65% troškovima energije, a 65% cijenama hrane.[1]

Evaluacijom Nacionalne strategije za sprječavanje i suzbijanje siromaštva iz 2022. godine, koja je donesena 2018. godine, utvrđeno je da su od 35 mjera sadržanih u Strategiji do sada donesene samo četiri. Riječ je o revalorizaciji dodatka za aktivnost, uvođenju dopunskog zdravstvenog osiguranja (DZO), obnovi DZO-a za korisnike minimalnih primanja te pružanju savjeta o financijskom opismenjavanju.[2] Organizacije civilnog društva su istaknule da se ova ionako slaba provedba Strategije provodi u vrijeme kada se smanjuju subvencije za stanovanje, subvencionirani ugovori o radu i financiranje socijalnog stanovanja. Također su oštro kritizirali Strategiju jer se izričito temelji na smanjenju socijalne pomoći. Neuspjeh Strategije jasno je pokazao vladino uvođenje „Pakta solidarnosti” 2022. za rješavanje socijalnih učinaka inflacije. To je uključivalo povećanje naknada solidarnosti za 4%, ograničenje povećanja stanarine na 3,5% i povećanje stambenih subvencija za 3,5%, daleko ispod stope inflacije.[3]

[1] Ipsos (2022), Barometar siromaštva Ipsos/ Secours Populaire: https://www.ipsos.com/fr-fr/barometre-de-la-pauvrete-ipsos-secours-populaire-57-des-francais-disent-avoir-deja-vecu-une

[2] France Stratégie (2022.), Evaluacija Nacionalne strategije za sprječavanje i borbu protiv siromaštva 2022.: https://www.strategie.gouv.fr/publications/evaluation-de-strategie-nationale-de-prevention-de-lutte-contre-pauvrete-rapport-2022 

[3] Ministarstvo solidarnosti i obitelji (2022.), Pakt solidarnosti: borba protiv siromaštva u njegovim korijenima: https://solidarites.gouv.fr/de-la-strategie-pauvrete-au-pacte-des-solidarites

Sloboda udruživanja

NSG je izvijestio o zastrašujućem učinku na slobodu udruživanja takozvanih "republikanskih ugovora o obvezi" (CER), koji su uvedeni 2021. kao dio "Zakona o separatizmu". Zakon zahtijeva da sve udruge i zaklade potpišu CER prije nego što prime bilo kakvu javnu potporu ili suradnju s bilo kojom javnom institucijom. CER obvezuje udruge da budu politički neutralne i poštuju “republikanske vrijednosti”. OCD su oštro kritizirale CER kao previše nejasan i otvoren za zloporabe. Određene lokalne vlasti, poput prefekture Vienne, koristile su CER za povlačenje subvencija udrugama kako bi ograničile civilno društvo.[1] Ovu zabrinutost dijeli i Opservatorij za slobodu udruživanja, koji je u veljači 2022. objavio izvješće o opasnostima za slobodu udruživanja koje predstavlja “borba francuske vlade protiv komunitarizma i separatizma”, posebno u odnosu na muslimansku zajednicu. Izvješće je utvrdilo "sustavno nepostojanje pravnih ili činjeničnih osnova za sankcije koje su ispitane, u rasponu od zabrane pristupa javnim objektima do povlačenja subvencija, pa čak i raspuštanja".[2] Stoga su CER i Zakon o separatizmu predstavljali ozbiljan rizik državne kontrole nad civilnim društvom kroz političku instrumentalizaciju “republičkih vrijednosti”. Stoga nije iznenađujuće da CIVICUS monitor građanskog prostora definira građanski prostor u Francuskoj kao sužen.[3]

[1] La Ligue de l'Enseignement (2022.), republička obveza ugovori godinu dana kasnije: rizici za slobodu udruživanja su potvrđeni: https://laicite.laligue.org/wp-content/uploads/2022/12/CER_nov2022.pdf

[2] Opservatorij za slobodu udruživanja (2022), „Novi lov na vještice“ protiv udruga: Istraga Opservatorija za slobodu udruživanja: https://www.lacoalition.fr/Une-nouvelle-chasse-aux-sorcieres-contre-les-associations-l-enquete-de-l

[3] CIVICUS (2023), Monitor - Francuska: https://monitor.civicus.org/country/france/

Energetsko siromaštvo

Nacionalni opservatorij za potrošnju goriva procjenjuje da je jedno od pet francuskih kućanstava pogođeno energetskim siromaštvom, što znači da 12 milijuna ljudi živi u loše izoliranim domovima i/ili si ne mogu priuštiti grijanje zimi.[1] Baš kao iu drugim zemljama, francuska je vlada uvela nekoliko mjera kako bi pokušala ublažiti rastuće cijene energije. U siječnju 2022. godine na snagu je stupio program “MaPrimeRénov” kojim se financira 35% do 50% troška cjelovite obnove za postizanje uštede energije od najmanje 35% za kućanstva sa skromnim i vrlo skromnim prihodima. To se može kombinirati s drugim već postojećim mjerama koje potiču renoviranje uz uštedu energije, kao što su Certifikati o uštedi energije (CEE) i Coup de Pouce Chauffage.[2] Međutim, NSG je kritizirao učinkovitost tih shema, ističući da pokrivaju samo najviše 50% troškova. To znači da ugrožena kućanstva, koja su već pogođena oštrim smanjenjem svojih raspoloživih prihoda, moraju sama osigurati preostala sredstva. Mnogi stoga ne mogu započeti s radovima obnove potrebnim za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih domova. Stanari u privatnim stanovima potpuno su zanemareni i prepušteni su na milost i nemilost odluka svojih stanodavaca hoće li renovirati ili ne. Loše izolirane nekretnine koje se iznajmljuju bit će odgovarajuće riješene tek kada obveza njihove obnove stupi na snagu 2024. Nadalje, energetske provjere koje je vlada osigurala kako bi se nadoknadio rast cijena energije potpuno su nedostatne. Maksimalni iznos tijekom godine iznosio je 250 €, daleko ispod godišnjeg rasta troškova energije.[3] Još pozitivniji razvoj događaja bila je odluka koju je u travnju 2022. donio dobavljač energije EDF, koji je 99.98% u vlasništvu francuske države, da više ne prekida u potpunosti opskrbu energijom kućanstava s neplaćenim računima. Umjesto toga, pruža ograničenje snage od 1 kW kako bi se omogućila osnovna upotreba električne energije kao što je rad kuhinjske opreme i rasvjete.[4]

[1] National Observatory on Fuel Poverty (2023.), Nadzorna ploča energetskog siromaštva 2022.: https://onpe.org/tableau_de_bord/tableau_de_bord_de_la_precarite_energetique_2022_edition_mars_2023 

[2] Ministarstvo ekološke tranzicije (2023.), Poticaj „grijanja“: https://www.ecologie.gouv.fr/coup-pouce-chauffage 

[3] Agencija za ekološku tranziciju (2023), Energetsko siromaštvo prati Nacionalni opservatorij za energetsko siromaštvo s Agencijom: https://expertises.ademe.fr/batiment/quoi-parle-t/precarite-energetique-suivie-lonpe-sein-lademe

[4] EDF (2021), EDF više neće zahtijevati isključivanje električne energije pojedinačnih kupaca: https://www.edf.fr/groupe-edf/espaces-dedies/journalistes/tous-les-communiques-de-presse/edf-ne-demandera-plus-la-coupure-d-electricite-pour-ses-clients-particuliers